BUSINESS
Kineska ekonomija i dalje raste, ali ekonomisti predviđaju da neke unutrašnje probleme treba što prije rješavati jer inače slijedi krah, koji će se osjetiti na svjetskom nivou
FOTO: (public)
Kineske vlasti su bile u pravu kada su povećale kreditiranje privrede poslije početka svjetske finansijske krize. Greška je što kasnije to kreditiranje nisu smanjili. Kineski dug je tako povećao u posljednje dvije godine po istoj stopi kao što je to bio slučaj u prve dvije godine poslije početka krize 2008. Odnos duga prema BDP povećao se sa 150 posto na skoro 260 posto poslije decenije kreditiranja. Ovakav rast obično predviđa blisku propast privrede.
Kina nije izuzetak od ovog pravila. Nenaplativi krediti su se povećali dvostruko u protekle dvije godine i sada zvanično iznose 5,5 posto svih kredita. Dvije petine svih novih pozajmica odlazi na plaćanje kamata, a Kini je potrebno sve više novca da bi ostvarila sve manji rast. Kina je prema vanjskim kreditorima u plusu , ali opasnost leži na domaćem tržištu. Ipak, ako se desi pucanje ovog finansijskog balona u svijetu će se to itekako osjetiti.
Radi se o drugoj ekonomiji svijeta, a njene banke imaju aktivu na nivou 40 posto svjetskog BDP. Na tržištu akcija ima 6.000 milijardi dolara, a na tržištu obveznica 7,5 milijardi. Probleme u Kini osjetiće prije svega njeni dobavljači. Ipak, mjesta za optimizam ima.
Prvo, u protekle tri decenije reformi, kineske vlasti su pokazale sposobnost da brzo identifikuju probleme i da ih riješe. Drugo, država preko kontrole državnih banaka kontroliše i finansijski sistem. Ova vlada po mišljenju analitičara više pokušava da isprati događaje nego da ih kreira. Samo prošle godine 200 milijardi dolara je upumpano u tržište akcija, 65 milijardi dolara zajmova je proglašeno nenaplativim, 600 milijardi dolara je vrijednost kapitala koji je napustio zemlju.
Državna kontrola finansija slabi jer su u porastu neformalni oblici kreditiranja. U privredi koja stagnira banke olabavljuju kriterijume za davanje kredita. Tako daju visoke kamate na kratkoročne depozite, a koriste ih za dugoročne kredite. Umjesto nekadašnjih 75 posto depozita, bankama je sada dozvoljeno da u kredite pretvore 100 posto.
Kineski finansijski balon će pući, ali neće ličiti ni na jednu prethodnu krizu. Jedno je sigurno, šteta koju će taj događaj nanijeti biće u vezi sa brzinom kojim vlada bude spremna da što prije počne sa rješavanjem problema.
(The Bosnia Times, Economist.com)
