GLOBAL
Neuspjesi u Iraku
i Afganistanu, konformistički stil života i dobro tržište rada, zajedno su
stvorili veliki problem po američku nacionalnu sigurnost, a evo i kako
FOTO: (Reuters)
U finansijskoj
godini koja je završena prošlog septembra, američke četiri oružane službe –
vojska, mornarica, ratno vazduhoplovsto i marinci – trebalo je da regrutuju
177.000 ljudi iz grupe od 21 miliona Amerikanaca starosti između 17 i 21
godine. Ipak, ni jedna od četiri nije uspela i čak 2.000 ljudi zafalilo je
vojnim rezervama.
Manjak regruta
predstavlja ozbiljan problem za američku nacionalnu sigurnost, naročito pošto
će prema procjenama do 2019. godine broj vojnika u stalnoj službi pasti na 440.000
ljudi što je najniži nivo od Drugog svjetskog rata.
Danas, manje od 1
posto Amerikanaca je voljno i spremno da služi vojsku. To je dio dugotrajnog
trenda otuđenosti američkog društva od oružanih snaga koje ga štite i
zastupaju.
Od 1973. godine,
vojna služba postepeno isparava iz “američkog života”. Tokom 90ih 40
posto mladih Amerikanaca imalo je bar jednog roditelja koji je služio u
oružanim snagama, a danas ih je samo 16
posto i nastavlja da pada. Početkom 80ih 64 posto kongresmena bili su veterani,
danas ih je samo 18 posto.
Negativan odnos
medija prema ratu u Iraku i Afganistanu, u kombinaciji sa dobrim tržištem rada
i konformističkim stilom života samo je produbio jaz. Kada se na to dodaju
standardi obrazovanja i fizičke spreme koji važe u američkom društvu,
sposobnost Washingtona da se mobiliše za rat je pod ozbiljnim znakom pitanja.
Tokom Korejskog
rata, oko 70 posto Amerikanaca između 17 i 21 godine starosti služilo je u
oružanim snagama; u Vijetnamu taj broj je pao na 43 posto. Danas, čak i kada bi
htjeli, manje od 30 posto bi prošlo prijem u vojsku.
FOTO:
(Profimedia)
Od 21 miliona
mladih, 9.5 miliona bi palo na akademskim kvalifikacijama jer su izbačeni iz
srednje škole; oko 7 miliona bi bilo diskvalifikovano zbog gojaznosti,
krivičnog dosjea ili tetovaža na glavi, rukama i vratu.
Ostaje oko 4.5
miliona Amerikanaca koji su sposobni da služe vojsku, a od njih je oko 390.000
voljno da to i učini. Ispod 10 posto regruta na raspolaganju ima fakultetsku
diplomu, a više od polovine ih pripada etničkoj manjini.
“Najveći broj
mladih Amerikanaca povezuje armiju sa ljudima koji se vrate kući slomljeni –
emotivno, mentalno i fizički”, kaže Jamers Ortiz, direktor marketinga
američkih oružanih snaga.
FOTO: (Pixabay)
Ono što
predstavlja najveći problem po američku nacionalnu sigurnost jeste to što će
sljedeći rat u kojem SAD budu učestvovale vjerovatno biti krvaviji nego
prethodni, jer najveća prednost koju je Washington imao na bojnom polju, a to
je tehnologija, polako nestaje – čak i militantne i terorističke grupe kao što
je Islamska država danas raspolažu modernim naoružanjem.
Rezultat jeste to
da Amerika možda neće biti sposobna da, po razumnoj cijeni i dobrovoljnoj
mobilizaciji, okupi veliku armiju koja bi bila potrebna za ozbiljan konflikt.
(The Bosnia
Times, Newsweek)