GEOPOLITIKA
Neki kritičari smatraju da je prestolonasljedniku usijana glava koja je opasno opsjednuta Iranom, rivalom Saudijske Arabije, te da ohrabruje sektaštvo, ali i narušava odnose sa Amerikom. Međutim, možda je princ Muhamed upravo ono što je neophodno Saudijskoj Arabiji kako bi se okrenulo nečemu drugom, a ne samo naftni čija cijena naglo pada posljednjih 18 mjeseci, piše Ekonomist
FOTO: Prince
Mohammed(SPA)
Za mnoge
generacije nafta i stabilnost su išli ruku pod ruku sa Saudijskom Arabijom.
Puritansko konzervativno kraljevstvo je koristilo naftno bogatstvo kako bi
kupilo lojalnost kod kuće i prijatelje u inostranstvu. Ali od kako je prošle
godine kralj Salman došao na, njegov tridesetogodišnji sin Muhamed se
neočekivano okrenuo Bliskom istoku.
Neki kritičari
smatraju da je prestolonasljedniku usijana glava koja je opasno opsjednuta
Iranom, rivalom Saudijske Arabije, te da ohrabruje sektaštvo, ali i narušava
odnose sa Amerikom. Međutim, možda je princ Muhamed upravo ono što je neophodno
Saudijskoj Arabiji kako bi se okrenulo nečemu drugom, a ne samo naftni čija
cijena naglo pada posljednjih 18 mjeseci, piše Ekonomist. Veliki test će biti
25. aprila kada je najavljeno da će princ otkriti dugoročne planove za reforme
koji su nazvani “Vižn”.
FOTO: Salman,
Mohammed (SPA)
Ipak, izgleda da
je pod vlašću princa Saudijska Arabija povlačila nepromišljene poteze. Tako je
prošle godine uzela učešće u ratu u Jemenu i još je zaglavljena u tom sukobu. U
januaru je pogubljen istaknuti šiitski vođa, što je samo pogoršalo odnose sa
Iranom.
Potom je, na
zaprepašćenje direktora i ministara, izašao u javnost sa idejom da ponudi na
berzi akcije jedne od najvećih svjetskih kompanija Saudi Aramco. Tako je
nedavno na sastanku sa svjetskim proizvođačima nafte uspio da poništi ugovor u
posljednjem trenutku i tako poljulja kredibilitet tehnokrata, uključujući i
saudijskog ministra za naftu Ali al-Naimi.
Ipak, princ
Muhamed ima veoma upečatljive ideje kako da promjeni ekonomiju Saudijske
Arabije. Najveća svjetska naftna sila skoro 9/10 svojih prihoda bazira na
“crnom zlatu”. Sa padom cijena na svjetskom tržištu, očekuje se
deficit od 13,5 posto BDP-a, pa tako smanjuje potrošnju, povlači svoje rezerve
i zadužuje se u inostranstvu.
Princ Muhamed
planira da ukine subvencije, da uvede nove poreze i poveća već postojeće, ali i
da dijelom privatizuje javne usluge. Najavio je i industrijske reforme u
kompanijama Saudija Aramco i SABIC. Ipak, on se u tim svojim namjerama suočava
sa brojnim preprekama. Jedna od njih je nedostatak građanskog sektora koji bi
podržao takvu ambiciju. Ni kraljevska mnogočlana porodica, kao ni
ultra-konzervativni sveštenici ne podržavaju takve reforme kojima se promoviše
privatni sektor, vladavina prava i osnaživanje žena. A sve te promjene su neophodne
ako Saudijska Arabija želi da privuče strane investitore.
Neke veoma bolne
udarce je Saudijska Arabija sama sebi nanijela. Tako je 2014. godine zaustavila
rast cijene sirove nafte, pa je tako nastavila da izvozi “crno zlato”
nekim američkim kompanijama koje su imale višestruke koristi od takve
situacije. Pokušali su da izbace Iran iz igre. Saudijska Arabija je naglasila
da neće zamrznuit proizvodnja osim ako Iran ne učini isto. S druge strane, Iran
smatra da ima pravo da obnovi svoju proizvodnju nakon ukidnja sankcija Zapada.
Saudijska Arabija
ima borbeni stav i to zbog straha da je njen dugogodišnji partner SAD ne
napusti. Saudijci su ubijeđeni da je Barak Obama naklonjen Iranu i da je
posjeta Rijadu imala za cilj da izvrši pritisak. Obama je poručio da moraju da
budu dobre komšije Iranu, a to zahtjeva hitne reforme. Saudijska Arabija možda
ima više nafte, ali Iran ima raznovrsnu privredu i zna kako da se nosi sa
teškoćama.
(The Bosnia
Times, economist.com )
