GLOBAL
Niski prihodi od
prodaje nafte, sankcije Zapada te strukturni problemi – sve su veće muke
Vladimira Putina. Državne rezerve se tope, a konflikti sa Zapadom samo što nisu
još više ojačali

FOTO: Putin
(Hina, 123rf)
Niski prihodi od
prodaje nafte, sankcije Zapada te strukturni problemi – sve su veće muke
Vladimira Putina. Državne rezerve se tope, a konflikti sa Zapadom samo što nisu
još više ojačali.
Prošle godine
ekonomski rezultati pali su za 3.8 posto, a Svjetska banka očekuje da će se ove
godine taj pad nastaviti za dodatnih 1.9 posto, piše Deutsche Welle. Cijena
nafte se prepolovila, tako da država od naftnih kompanije ubire sve manje
novca.
“S tako
niskim cijenama nafte i zemnog plina ekstremno je teško financirati budžet”,
rekao je Stefan Meister, stručnjak za Rusiju u Njemačkom društvu za vanjsku
politiku (DGAP). Vlada može zakrpati rupe u budžetu samo ako posudi novac iz
državnih rezervi, koje su nekoliko godina prije popunjene velikim profitom iz
energetskog sektora.
Sankcije Zapada
na Rusiju stvaraju dodatni pritisak. Obustavljena je trgovina, a još je bolnije
to što sankcije otežavaju financiranje investicija.
“Zapadne
sankcije su onemogućile našim bankama i kompanijama da uzimaju kredite u
inozemstvu, i to ne samo u Europi već u cijelom svijetu. Nitko nam više ne
posuđuje novac, čak ni Kina”, rekao je Vladimir Milov, direktor moskovskog
Instituta za energetsku politiku, također i osnivač opozicione stranke
“Demokratski izbor”.
Krediti su u
posljednjih deset godina bili temelj ruskog privrednog rasta, a sankcijama je
kreditni obujam smanjen sa 700 na 470 milijardi američkih dolara, kaže Milov.
Ovaj ogromni
gubitak kapitala je doveo do toga da je državna valuta rublja opala za oko
polovicu u odnosu na dolar. Tu su još i strukturni problemi. Privredom vlada
nekoliko velikih preduzetnika, koji su upućeni na politiku.
“Postoje
nedostaci za tržišnu konkurentnost, ali i nedostaci kada je riječ o pravnoj
državi”, kaže Meister.
To je postalo
jasno još 2013., prije samih sankcija.
“Ruska
privreda već tada nije bilježila rast. Ona zavisi od nekoliko državnih monopola
koji nisu učinkoviti. A onda su na to još došle sankcije i pad cijena nafte.
Ova tri čimbenika nam ne ulijevaju nadu da će idućih godina doći do privrednog
rasta”, kaže Milov.
Rusko vodstvo
želi upravljati prodajom državnih preduzeća i planira najveći val privatizacije
posljednjih godina. No, u svakom slučaju ne planira prodati većinski udio u
kompanijama.
“Režim ovdje
igra na vrijeme. Neće doći do održivih odluka kojima bi se poboljšala situacija
u privredi. Pokušava se prodati samo dio preduzeća dok možda opet ne skoče
cijene nafte i zemnog plina”, rekao je Meister.
Ovo sve najviše
se prelama na leđima naroda. Prema podacima Svjetske banke, broj siromašnih u
Rusiji je porastao na 20 milijuna, od ukupno 140 milijuna stanovnika, što je
najveći broj u posljednjih devet godina. Stopa inflacije službeno iznosi 12.9
posto. Nezaposlenost nije porasla, no nezadovoljstvo Rusa i dalje je sve veće,
i postat će problem Putinu. On se za taj scenarij upravo priprema.
Jača represivni
aparat
“Primjećuje
se jačanje represivnog aparata. Upravo je osnovana nova nacionalna garda”
Ali, ja ne vidim oporbu koja to može povesti. Također ne vidim spremnost u
narodu za masovne demonstracije”, kaže Meister.
Pitanje koje
najviše zanima sve jest kada će točno Rusija ostati bez novca. Sredstva iz
državnih rezervi bi mogla nestati krajem ove godine, kazao je početkom 2016.
ministar financija Anton Siluanov.
Ako cijene nafte
ne porastu, Rusija bi ovako mogla preživljavati još dvije do tri godine,
procjena je Stefana Meistera. No, čini se da sve i dalje ide nizbrdo za Rusiju,
budući da se promjena smjera u ukrajinskom konfliktu još ne vidi, kao niti
okončanje sankcija Zapada.
Upravo suprotno,
konflikti sa Zapadom mogli bi se još pojačati.
“Režim će
tako pokušati skrenuti pažnju s ekonomske krize i kreirat će sve više
vanjskopolitičkih konflikata, umjesto da rade kompromise i provode
reforme”, zaključio je stručnjak za Rusiju Meister.
(The Bosnia
Times, Hina)






