FOTO: Lagumdžija (Fotoilustracija/Raport)
Ne mora biti sve tako loše što dolazi od Zlatka Lagumdžije. Tako špekulacije o formiranju novog ljevičarskog, odnosno da bivši predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija formira novu stranku zajedno sa bivšim predsjednikom Građanskog saveza Nihadom Čolpom, ne treba dočekati „na nož“.
“Morat će se nešto raditi, konsolidirati opoziciju ili da se neko okupi na potpuno drugačijem konceptu. Ne novu stranku, već na okupljanje ljudi i stranaka u neku vrstu pokreta koji će promijeniti paradigmu”, naveo je Lagumdžija u svom nedavnom intervjuu koji dao za portal Raport.
DRAMATIČAN VAPAJ
Prema informacijama do kojih je došao ovaj portal, tačno je da se već nekoliko se intenzivno razgovara upravo o formiranju pokreta a na stranke.
Međutim, uloga Zlatka Lagumdžije u ovom trenutku u ovom ‘projektu’ je mala i uglavnom se svodi na instrukcije koje daje upravo Čolpi. Sam Lagumdžija, uopće ne želi zvanično biti dio ovog projekta niti se želi eksponirati u tom smislu, piše Raport.
No, pored Čolpe, kako nam je preneseno u razgovoru su Zlatko Miletić, bivši DF-ovac, Damir Marjanović, Adis Arapović, ali i nekoliko kulturnjaka koji su politički angažirani. Među njima se spominje i ime Harisa Pašovića.
U suštini okupljanje oko jedne platforme koja bi imala ljevičarski šmek. Prema inicijalnoj ideji, ne bi bila stranka već okupljanje ljudi oko slične ideje.
Trenutno se održavaju sastanci u manjim grupama, odnosno kako nam je rečeno, svako od njih pokušava oko sebe okupiti veći broj ljudi. Ozbiljniji sastanak na ovu temu, kako nam je rečeno, planiran je najesen, nakon godišnjih odmora.
Stajao iza ovakvih nakana Lagumdžija, ili ne, sve ove špekulacija imaju itekako smisla jer odražavaju dramatični vapaj koji se čuje sa brodoloma, kao vladajuće stranke SDA, tako i opozicije koja se u Sarajevu predstavlja kroz koaliciju „Trojke“.
ŠUROVANJE SA BAKIROM
Stranka demokratske akcije (SDA) doživjela je pravi politički brodolom nakon prošlih izbora, Osim poraza i gubljenja nekoliko značajnih načelničkih funkcija, kao što je poznato, SDA su napustili mnogi funkcioneri među kojima su najistaknutiji Denis Zvizdić, Aljoša Čampara i Semir Efendić. Čampara i Efendić su se situirali u novim stranka NiP i S za BiH, a očekuje se i zvaničan prelazak Zvizdića u S za BiH.
Pored toga nekoliko afera uzdrmalo je sam vrh stranke koje su izazvale takav politički kovitlac koji je prijetio da će „stablo“ ove stranke iščupati iz korijena i srušiti na tle. Što se to nije desilo Bakir Izetbegović može zahvaliti samo „žilama“ koje su duboko ukorijenjene u sve državne, a posebno u sudsko-policijske institucije. Situacija sa SDA je takva da joj se „deblo“ još ljulja i vrh povija pod udarima i naletima „medijskih vjetrova“.
Zapravo, Izetbegovićev pad je spasila opozicija koja uopće nije imala strategiju, a možda nije imala ni političku snagu da ovaj proces završi. Lideri opozicije su gledali sa strane i u čudu promatrali šta se dešava. A onda, kako to obično biva, kovitlac je zapuhao i u njihovoj avliji; Peđa Kojović podnosi ostavku na mjestu lidera Naše stranke (NS), a lider Naroda i pravde (NiP) Dino Konaković srlja iz grške u grešku. Susreće se, u najmanju ruku, sa sumnjivim tipovima, koje režimski ljudi predstavljaju veoma opasnim. Samo zato što je Edin Forto „poželjan“ kandidat za predsjednika Naše stranke, režimski mediji ga ne napadaju. Još se mediji ne bave odnosima unutar Konakovićevog NiP-a, ali je evidentno da postoje problemi i da se već odvija sukob frakcija, koje predvode Kemal Ademović i Aljoše Čampara, u borbi za generalnog sekretara stranke, eskalirao
Nermin Nikšić je nakon brodoloma SDP-a koji se desio sukobom Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića, uspio stabilizirati SDP. I pored raskola koji su se desili, odlaskom Envera Bijedića, na primjer, SDP nije pretrpio „teža oštećenja“. Ali bar dva problema ima Nikšićev SDP; izostala je regeneracija stranke i ostvareni su relativno loši rezultati na prošlim izborima. Posebno je bolno za SDP što je ostvarila loš rezultat u Sarajevu, a nije ga uspjela kompenzirati kroz postavljanje Bogića Bogćevića za gradonačelnika.
Uočavajući sve ovo Željko Komšić je prije Lagumdžije probao objediniti stranke građanske provenijencije, ali je naglo zašutio, što znači da nije uspio. Doduše Komšić je imao i privatni motiv da svoju Demokratsku frontu (DF), kako se nalazi pod „stečajnim postupkom“, spasi potpunog gašenja kroz okrupnjavanje građanskih manjih stranka.
Zato je Lagumdžijin poriv za formiranjem novog bloka stranaka sa, kako kažu., ljevičarskim šmekom, vieš ideološke naravi. Da li će ova ideja oroditi plodom isključivo ovisi o Lagumdžiji. On mora „doći tobe“ i prestati tajno raditi ono što Komšić radi javno – a to je šurovanje sa Bakirom Izetbegovićem!
(TBT, Tim za analitiku)