Piše: Nouriel Roubini, thebosnaitimes.ba
Poslije teške globalne recesije izazvane pandemijom predviđa se snažan oporavak svjetske privrede. Ali očekivana ekspanzija bit će nejednako raspodijeljena, i između država i unutar njih. Da li će oporavak biti u obliku slova V (nagli povratak rasta), U (anemična verzija V) ili W (dvostruka recesija) zavisit će od više faktora u različitim ekonomijama.
Dok zaraza još bukti u mnogim zemljama, ključno pitanje je da li će pojava novih sojeva virusa biti okidač za novi ciklus naizmjeničnog uvođenja ograničenja i pokretanja poslovanja, kao što smo vidjeli u pojedinim slučajevima kada su se ekonomije suviše rano otvarale. Posebno zlokobna mogućnost je pojava varijanti virusa otpornih na vakcinu, što uvećava hitnost vakcinacije koja je u mnogim krajevima svijeta do sada bila prespora.
Osim virusa, treba imati u vidu i druge povezane ekonomske rizike. Suviše spor ili nedovoljno snažan oporavak mogao bi izazvati trajnu štetu, ukoliko propadne previše kompanija, a tržišta rada zapadnu u histerezu (kada dugoročna nezaposlenost ugrozi zapošljivost radnika zbog erozije vještina). Drugo pitanje je kako će teći rasprodaja dugova zaduženih firmi i domaćinstava, kao i koliko će taj proces biti izbalansiran oslobađanjem potražnje, kada potrošači krenu trošiti ušteđevinu stečenu u doba pandemije.
Još jedna oblast koja izaziva zabrinutost jeste socio-politička: da li će rastuća nejednakost postati dublji izvor nestabilnosti? Mnogo toga će zavisiti od inkluzivnosti politika podrške prihodima i potrošnji gubitnika u pandemiji. Također, ostaje da se vidi i da li će dosadašnji makro politički podsticaji (monetarni, kreditni i fiskalni) biti dovoljni, nedovoljni ili pretjerani, što bi moglo da dovede do naglih skokova inflacije.
Imajući sve te neizvjesnosti na umu, trenutno izgleda da je oporavak izvjesniji u Sjedinjenim Državama, Kini i na azijskim tržištima koja su dio kineskog globalnog lanca. U SAD će pad broja novozaraženih, visoka stopa vakcinacije, rast potrošačkog i poslovnog povjerenja, kao i dugoročni efekti fiskalne i monetarne ekspanzije pokrenuti snažan oporavak tokom ove godine. . Nedavni skok inflacije mogao bi se pokazati upornijim nego što su to američke Federalne rezerve očekivale, pa bi danas nabujala financijska tržišta mogla opet stagnirati.
U Kini i blisko povezanim ekonomijama, oporavak je omogućen ranim suzbijanjem virusa, kao i efektima makro poticaja, što je omogućilo brzo ukidanje mera karantina i obnovu poslovnog povjerenja. Ali velika zaduženost u nekim segmentima kineskog privatnog i javnog sektora predstavljaće rizik, dok Kina pokušava da održi visok rast i zauzda pretjerano kreditiranje. Šire gledano, mogućnost eskalacije hladnog rata između SAD i Kine predstavlja prijetnju kineskom i globalnom rastu, posebno ako dovede do obnove protekcionizma u ove dvije zemlje.
Evropi je teže, jer je doživjela dvostruku recesiju u posljednjem kvartalu 2020. i prvom kvartalu 2021. zbog novog talasa infekcija i mjera zatvaranja. Oporavak će biti slab i u drugom kvartalu, ali bi se rast mogao ubrzati u drugoj polovini godine ukoliko stopa vakcinisanja nastavi rasti, a makro politika ostane prilagodljiva. Ali prerano ukidanje subvencija plata i raznih kreditnih garancija moglo bi izazvati trajnu štetu i porast nezaposlenosti.
Bez odavno neophodnih strukturnih reformi, dijelovi eurozone će i dalje bilježiti niski potencijalni rast i visoku stopu javnog duga. Sve dok evropska centralna banka nastavlja da kupuje potraživanja, kreditni raspon (rečju, razlika između njemačkog i talijanskog prinosa obveznica) ostaće premali. Monetarna podrška će na kraju morati biti ukinuta i deficiti će se smanjivati. Tome treba dodati opasnost od populističkih euroskeptičnih partija koje će nastaviti da koriste krizu za svoje ciljeve.
Japan također ima usporeni oporavak. Nakon zatvaranja zbog novog talasa zaraze, u prvom kvartalu ove godine zabilježen je negativan rast, a sada je glavni fokus na ljetnjim olimpijskim igrama u Tokiju. I Japanu su očajnički potrebne strukturne reforme za veći potencijalni rast i eventualnu fiskalnu konsolidaciju. Ogroman javni dug mogao bi postati neodrživ, uprkos upornoj monetizaciji od strane centralne banke.
Konačno, izgledi su osjetljivi za mnoge ekonomije i zemlje u razvoju gdje će se, usljed velike gustine stanovništva, slabijih zdravstvenih sistema i niske stope vakcinacije, virus i dalje širiti. U mnogima od tih zemalja i poslovni i potrošački sentimenti su depresivni, presušili su prihodi od turizma i doznaka, stope zaduženosti su već visoke i vjerovatno neodržive, finansijski uslovi su strogi, uslijed veće cijene zaduživanja i slabijih valuta. Povrh toga, ograničen je prostor za spuštanje kamatnih stopa, dok se u mnogim slučajevima kredibilitet tržišta dalje podriva populističkim politikama.
Problematične ekonomije na koje treba obratiti pažnju su Indija, Rusija, Turska, Brazil, Južna Afrika, mnogi dijelovi podsaharske Afrike, kao i neke oblasti Bliskog istoka. Mnoge zemlje su u depresiji, ne u recesiji. Povratak u ekstremno siromaštvo prijetnja je za više od 200 miliona ljudi. Te nejednakosti otežava činjenica da su zemlje koje su u najvećem riziku od gladi i bolesti također pogođene i klimatskim promjenama, zbog čega će biti potencijalni izvor nestabilnosti.
Dok se ukupno povjerenje obnavlja, pojedina financijska tržišta pokazuju iracionalnu ushićenost uprkos mnogim rizicima i neizvjesnostima. Zdravstvena kriza će uvećati nejednakosti unutar država i među njima, što će povećati rizike od društvene, političke i geopolitičke nestabilnosti u ranjivijim dijelovima svijeta.
(TBT, Project Syndicate)