BUSINESS
Republika Srpska će „do posljednjeg dana“ odugovlačiti sa
primjenom evropskih propisa koji bi mogli da nanesu štetu koncesionaru, kao i
odobrenje da se upiše pravo vlasništva i svojine nad nepokretnostima,
ekskluzivno otkriva poslovni portal CAPITAL.ba
FOTO: Dodik, Rašidov (Capital)
– Vlada potpisala da će odugovlačiti sa primjenom EU propisa
– Vlada preuzela obaveze koje nisu u njenoj nadležnosti
– Koncesionar stiče pravo vlasništva
– Koncesionar nije odgovoran za štetu režimu voda, prirodnu
okolinu…
– Đokić pristao na ono što je čak i Željko Kovačević odbio
Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za zaključivanje
tri aneksa ugovora sa kompanijom „Comsar Energy“ kojima je RS preuzela na sebe
niz obaveza. Između ostalog i one koje nisu u njenoj nadležnosti, a istovremeno
je koncesionaru dala brojne pogodnosti. Posebno je zanimljiv član aneksa kojim
je precizirano da će Srpska „do poslednjeg dana“ odugovlačiti sa primjenom
evropskih propisa koji bi mogli da nanesu štetu koncesionaru, kao i odobrenje
da se upiše pravo vlasništva i svojine nad nepokretnostima, ekskluzivno otkriva
poslovni portal CAPITAL.ba.
Vlada RS je na sjednici održanoj 28. januara ove godine dala
saglasnost na Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje TE „Ugljevik
3“ i Aneks II ugovora o koncesiji za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik
Istok 2“ sa preduzećem „Comsar Energy RS“ i saglasnost na Aneks ugovora o
koncesiji za izgradnju i korišćenje HE „Mrsovo“ na rijeci Lim.
Sve ove koncesije date su ruskom milijarderu i vlasniku
„Comsar Energy Limited“ Rašidu Serdarovu.
Srpska će odugovlačiti sa primjenom EU propisa
Osim produženja rokova izgradnje Vlada RS se ovim aneksima
obavezala i da neće mijenjati važeće propise u RS i BiH na štetu koncesionara.
Posebno je značajno to što je RS na sebe preuzela i neke obaveze koje nisu u
njenoj nadležnosti, već su u nadležnosti BiH. Odgadjanje propisa EU
Tako je aneksima predviđeno da koncesionar može raskinuti
ugovor ukoliko RS, kao „koncedent, više od dva mjeseca kasni sa omogućavanjem
izdavanja dozvola, licenci, odobrenja, saglasnosti ili drugog akta, kako je
predviđeno ugovorom o koncesiji, uključujući i u pogledu sprovođenja carinskih
radnji za robu, materijale i opremu potrebnu u vezi sa koncesijom koja se u RS
uvozi od strane ili u ime koncesionara“.
Međutim, Vlada RS je otišla i korak dalje, pa se obavezala
da će odugovlačiti i sa sprovođenjem evropskih propisa ukoliko bi oni mogli da
imaju štetne posljedice po koncesionara.
„Promjene propisa RS, odnosno BiH, koje su sprovedene u
cilju pridruživanja Evropskoj uniji ili su zasnovane na sporazumima,
regulacijama, direktivama i drugim propisima EU, postojećim i budućim, neće se
smatrati štetnom promjenom propisa po koncesionara samo pod uslovom da
koncedent bude činio najbolje napore da umanji uticaj takvih promjena na koncesionara,
te ukoliko bude odlagao primjenu propisa EU do najkasnijeg mogućeg datuma i
prilagođavao njihovu sadržinu na način da što manje utiče na koncesionara, u
mjeri u kojoj ti propisi to dozvoljavaju“, precizira se aneksima koji su u
posjedu portala CAPITAL.
Comsar nije odgovoran za štetu režimu voda i okolini
Aneksom za TE „Ugljevik“ predviđeno je produženje roka
izgradnje TE „Ugljevik 3“. Ugovorom je poredviđeno da se izgradnja odvija u tri
faze u trajanju od po godinu dana, dok su aneksom prve dvije faze produžene za
po šest mjeseci, a treća za godinu dana.
Vlada je ispred Republike Srpske ovim aneksom „Comsaru“ dala
i garanciju da njegovo koncesiono pravo neće biti ograničavano ili ometano za
vrijeme trajanja koncesije bilo kakvim radnjama, pravima ili zahtjevima lica
ili organa u vezi sa nepokretnostima na kojima se nalazi TE i pristupni putevi.
Prethodno je ugovorom umjesto „garancije“ bilo predviđeno da RS preduzme
„razumno očekivane napore da koncesionarova prava ne budu ograničavana“.
Također, u članu 11. dodat je novi stav prema kojem
„koncesionar nije odgovoran da preduzme bilo koje mjere u cilju otklanjanja
uzroka niti je odgovoran za nastanak bilo koje štete za treća lica, režim voda
i prirodnu okolinu, koja nastane kao rezultat bilo kojih radnji bilo kojih lica
iz perioda prije dana zaključenja ovog ugovora“.
Aneksom ugovora za TE „Ugljevik 3“ koncesionar je oslobođen
i plaćanja eventualne štete po tužbama koju bi zbog neispunjavanja njegovih
obaveza imala treća lica nakon prestanka ugovora. Aneksom je u članu 13. brisan
stav 3. kojim je bilo propisano da „obaveze naknade štete iz ovog člana ostaju
na snazi i nakon prestanka ugovora, ukoliko su tužbe podnesene u skladu sa
pravilima obligacionog prava, odnosno ako nije nastupila njihova zastarjelost“.
Aneks Rudnik: Koncesionar stiče pravo vlasništva
Ovim aneksom je predviđeno da će koncedent (RS) pružiti
pomoć koncesionaru da upiše svoje vlasništvo i druga eventualna prava nad
nepokretnostima koje se nalaze u okviru eksploatacionog polja „Ugljevik Istok
2“ u relevantni javni registar.
„Koncedent (RS) je saglasan i dozvoljava koncesionaru da
upiše svoje pravo iz ugovora o koncesiji, pravo vlasništva, pravo građenja
(ukoliko je primjenjivo), pravo korišćenja nepokretnosti i ostala stečena
prava, kao i pravo svojine nad rudarskim i drugim objektima i opremi (ukoliko
je primjenjivo), u relevantni javni registar na osnovu ove odredbe, bez ikakve
naknadne saglasnosti ili prisustva koncedenta“, navodi se u jednom od članova
aneksa.
Skoro identični članovi su sadržani i u aneksima ugovora za
TE „Ugljevik 3“ i za HE „Mrsovo“.
I ovdje je RS dala garanciju da koncesionarovo pravo neće
biti ograničavano za vrijeme trajanja koncesije.
RS se obavezala i da preko svih nadležnih organa RS, BiH i
lokalne samouprave omogući koncesionaru nesmetano pribavljanje svih dozvola,
licenci, odobrenja i saglasnosti potrebnih za izgradnju i upotrebu objekta,
eksploataciju i korišćenj uglja, u najkraćim rokovima.
Aneks za HE „Mrsovo“
Aneksom ugovora sa kompanijom “Comsar Energy Hidro“ Vlada RS
se obavezala da će utvrditi opšti interes za eksproprijaciju nepokretnosti i
svih prava na nepokretnostima predviđenih u svrhu izradnje HE i prilaznih
puteva i da će preko nadležnih organa sprovesti postupak eksproprijacije u
korist koncesionara te da će, ukoliko to koncesionar bude zahtijevao, predati
mu eksproprisane nepokretnosti i prije pravosnažnosti odluke o naknadi za tu
nepokretnost.
Precizirano je i da isključiva prava i ovlašćenja u vezi sa
koncesijom ima koncesionar ukoliko ugovorom nije izričito drugačije propisano.
Aneksom je predviđeno i da koncesionar može raskinuti ugovor
ukoliko RS kao koncedent više od dva mjeseca kasni sa omogućavanjem izdavanja
dozvola, licenci, odobrenja, saglasnosti ili drugog akta kako je predviđeno
ugovorm o koncesiji, a uključujući i u pogledu sprovođenja carinskih radnji za
robu, materijale i opremu potrebnu u vezi sa koncesijom koja se u RS uvozi od
strane ili u ime koncesionara, iako su carine u nadležnosti BiH, a ne RS.
Takođe, koncesionar može raskinuti i ugovor ukoliko RS bude više od dva mjeseca
kasnila sa utvrđivanjem opšteg interesa u vezi sa postupkom eksproprijacije
kako je predviđeno članom 7. Koncesionog ugovora.
Đurica ukazao na posljedice, pa dao saglasnost
Komisija za koncesije RS ukazala je na niz nepreciznosti i
neusaglašenosti u prijedlogu aneksa ovih ugovora, a koje se odnose na „obim
izmjena ugovora, izmjene tehničkih karakteristika, pojačanu odogovornost RS kao
koncedenta, predviđene uslove za jednostrani raskid ugovora od strane koncesionara
uz nadoknadu štete i troškova, upisa vlasništva i ostalih stečenih prava“.
U sva tri rješenja Komisije koje potpisuje direktor Radenko
Đurica ukazuje se i na potrebu preciziranja termina „štetne promjene propisa“ i
nenadležnosti RS, posebno u oblasti carina i s tim u vezi prijedlog u aneksu
odlaganja primjene propisa EU.
Međutim i pored svih ovih primjedbi, Komisija je, kako se
navodi u rješenju, „nakon razmatranja dostavljene dokumentacije i stavova
resornog Ministarstva, te datih sugestija dala saglasnost na ovaj anekse“.
Đokić ćuti
Portal CAPITAL je pisanim putem zatražio objašnjenja
ministra industrije, energetike i rudarstva Petra Đokića, ali su iz
Ministarstva odgovorili da ne mogu ništa komentarisati, jer još nisu dobili
zapisnik sa sjednice Vlade održane 28. januara.
Sva tri aneksa pripremio je upravo ministar Đokić i
predložio Vladi da ih usvoji.
Zanimljivo je i to da je njegov prethodnik Željko Kovačević
još 2013. godine odbio zahtjev Comsara za izmjenu Ugovora o koncesiji. U
obrazloženju, koje je u našem posjedu, Kovačević navodi nekoliko razloga zašto
to nije moguće, osvrćući se na zahtjev za upis prava vlasništva koje su
ministar Đokić i Vlada RS sada odobrili.
U Prijedlogu rješenja o davanju saglasnosti za zaključenje
ugovora o koncesiji za izgradnju TE „Ugljevik 3“ iz 2013. godine navedeno je da
je koncesionar insistirao, između ostalog, da se formuliše obaveza koncedenta
(RS) da eksproprisane nepokretnosti prenese koncesionaru radi izvođenja radova
i izgradnje TE.
Tadašnji ministar Kovačević je naveo da je „ovakva
formulacija neprecizna i da može podrazumijevati, kroz tumačenje prenos prava
vlasništva svojine, a po važećim propisima u konkretnom slučaju da je koncedent
obavezan da ustupi koncesionaru pravo korišćenja na navedenim nepokretnostima“.
Također, koncesionar je tada zahtijevao i apsolutne garancije
RS da se propisi neće promijeniti na njihovu štetu, što Ministarstvo nije
prihvatilo i predložilo je da se, u slučaju promjene propisa nakon zaključenja
ugovora kojima se pogoršava položaj koncesionara ili koncedenta, ugovor može
izmijeniti, u obimu koji je neophodan da se oni dovedu u položaj u kome su bili
u momentu zaključenja ugovora, ali to nije prihvaćeno.
Aneks usvojen, potpis uskoro
S obzirom da su aneksi dobili sve potrebna odobrenja od
Ministarstva i Komisije za koncesije, te usvojeni na sjednici Vlade RS, očekuje
se da će narednih biti potpisani i stupiti na snagu.
Ministar Đokić u obrazloženju za Vladu navodi da je
koncesionar do sada izvršio najveći dio ugovornih aktivnosti u pripremnoj fazi
projekta izgradnje TE „Ugljevik 3“, te da je u taj projekat, koji podrazmijeva
izgradnju blokovske termoelektrane sastavljene od dva odvojena bloka i projekat
otvaranja rudnika na ležištima „Ugljevik Istok 2“ i „Delići i Peljave – Tobut“
do sada investirano više od 70 miliona KM.
I u obrazloženju za aneks ugovora za hidroelektranu navodi
se da je koncesionar do sada izvršio najveći dio ugovorenih aktivnosti u
pripremnoj fazi realizacije projekta, te da su započeti i radovi iz prve i druge
faze projekta. Također se navodi da je koncesionar do sada uložio značajna
sredstva u ovaj projekat i da je Ministarstvo pripremilo Prijedlog aneksa
ugovora o koncesiji.
(The Bosnia Times, CAPITAL)
