ANALITIKA
Nažalost, “borba protiv terora bez razlike”
je nešto što ne vidimo kada su u pitanju saveznici Turske, naročito ne onda
kada je riječ o Turskoj i PKK koja je terorizira
Piše: Harun Yahya, thebosniatimes.ba
Član 5 NATO-a je prvi put stupio na snagu
nakon strašnih napada 11. septembra. Članice NATO-a su smatrale da je to bio
napad na sve njih i odlučile su da djeluju kao jedno. Pitanje terora je kasnije
postalo glavna preokupacija NATO-a. Tada nije postojala razlika između
svjetskih terorističkih organizacija, te se borba protiv njih vodila
zajedničkim snagama. U trenutku kada je ova odluka donesena, Sjedinjene
Američke Države su napravile listu terorističkih organizacija. Na ovoj listi se
nalazila i PKK koja je odgovorna za užasne terorističke napade u Turskoj.
Međutim, lista koju je objavila Europska
Unija bila je nešto drugačija. Separatističke grupe u Europi i radikalne grupe
na Bliskom istoku su našle svoje mjesto na ovoj listi, ali ne i PKK. Članovi
PKK su i dalje mogli koristiti glavne europske gradove kao svoje baze,
organizirati anti-turske demonstracije na europskim ulicama i koristiti se
sredstvima emitovanja tih država. Europska Unija je možda ispravila tu “grešku”
nakon protesta u Turskoj u aprilu 2002. godine, ali PKK je i dalje dobivala
pomoć od strane različitih tijela iz europskih gradova, te je na nezakonit
način nastavila dobijati podršku.
Ovi dvostruki standardi su danas manje
očiti, ali su i dalje prisutni. To je razlog zašto su dio štampe i pojedinci
doslovno nastupali kao glasnogovornici pojedinih država, te pokušali dati dojam
da posljednjih nekoliko mjeseci u Turskoj bjesni “građanski rat”. To također
uključuje pojedine krugove u Turskoj.
Pogledajmo šta se dešavalo u Turskoj tokom
proteklih mjeseci: anti-terorističke operacije na jugoistoku Turske počele su u
septembru 2015. godine. PKK je bila aktivna u različitim dijelovima jugoistoka
zemlje, ali ipak, kada je počelo izvođenje ovih operacija, ozbiljnost situacije
je postala još jasnija. Tada je postalo jasno da je PKK pretvorila pojedine
distrikte na jugoistoku zemlje u svoje baze, kao i to da je država doslovno
izgubila uticaj u tom području. Turske zastave su skinute, a stanovništvo je
prinuđeno da ovisi o PKK. Lokalno stanovništvo u ovom području je natjerano da
živi u strahu od pucnjave, dok su njihovi domovi, džamije i kafane pretvorene u
skladišta za čuvanje opreme. PKK je razmetljivo počela uspostavljati
suverenitet u dijelovima turske teritorije.
Upravo zbog ovako užasne slike, zajedničke
operacije turskih oružanih i sigurnosnih snaga su bile ključne. Ove operacije
su se izvodile u centrima kao što su Cizre, Silopi, Diyarbakir Sur, Dargecit,
Nusaybin i Bitlis. Uspostavljen je policijski sat. Međutim, same operacije su
bile sveobuhvatne u toj mjeri da je lokalno stanovništvo moralo biti
evakuirano, a smještaj im je osiguran van grada. Kao i uvijek, teroristička
organizacija nije oklijevala da povrijedi civile tamo gdje su bili prisutni.
Kurdske porodice koje su odbile dati svoje
kuće na raspolaganje, dobijale su prijetnje smrću, a neke su i ubijene od
strane PKK. Pojedine porodice su postale zatvorenici u vlastitim domovima, dok
su neki domovi korišteni kao skladišta za opremu PKK. Organizacija nije
oklijevala da bombardira osnovne škole dok su studenti još bili unutra, ili da
otvori vatru na ambulantna vozila koja su pokušavala pomoći ranjenima.
Dopustite mi da podsjetim čitatelje da su strani snajperisti također izvodili
napade zajedno sa PKK.
Turska vojska i policija su nastavile sa vraćanjem
teritorije na jugoistoku zemlje od ovih staljinističkih terorista. Zbog toga su
i jedni i drugi imali dosta žrtava. Ipak, pošto je u pitanju zemlja koja se već
dugo bori s terorom, oduvijek je bila čast dati život u borbi protiv ovog zla.
“Događaji koji su se odigrali, pokazali su da smo bili u pravu kada smo
započeli operaciju protiv PKK.” Ovo je rekao premijer Davutoglu i dodao: “Ovo
je prvi put da vojska, policija i obavještajna služba djeluju zajedničkim
snagama.” To znači da vlada neće odustati od svog cilja. Premijer je izjavio da
će nakon što se okonča ova operacija, cijelo ovo područje biti ponovo izgrađeno
i da će nova arhitektura biti besprijekorna, što je razlog za radovanje.
Značajno je i ono što je istakao
predsjednik Erdogan: “Ispunili smo svoju obavezu kada je riječ o međunarodnoj
saradnji u borbi protiv terora. Tako ćemo nastaviti i u budućnosti. Kada se
teroristički napad desi u bilo kojoj europskoj zemlji, svijet je potresen, ali
zašto onda mirno sjedi i posmatra kada se takvo nešto desi u Istanbulu,
Gaziantepu ili Surucu? Moramo pronaći odgovor na to pitanje. Jedan od
najbitnijih principa u borbi protiv terora jeste da se ona mora sprovoditi na
isti način, bez razlike.
Nažalost, “borba protiv terora bez razlike”
je nešto što ne vidimo kada su u pitanju saveznici Turske, naročito ne onda
kada je riječ o Turskoj i PKK koja je terorizira.
Sjetimo se da je nakon užasnih napada u
Parizu, francuska vlada objavila tromjesečno izvanredno stanje, u sklopu kojeg
je do kraja 2015. godine izvedeno 2700 operacija i zatvoreno 700 džamija. Video
klipovi koji su tada snimljeni dokaz su prekomjernoj upotrebi sile. Donesena je
odluka o tome da je dopušteno prisluškivanje telefona, tako da je više od 3000
ljudi van zemlje bilo prisluškivano. Guvernerima je dato ovlaštenje da zatvore
pojedina područja za jasnost i saobraćaj, te da ne dopuste pristup pojedinim
područjima svim ljudima koje smatraju prijetnjom. Francuskoj je također
omogućeno da uvede cenzuru u novinama, radio stanicama, televizijskim kanalima,
pozorištima i kinima tokom ove vanredne situacije.
Nakon Francuske, Britanija sada također
razmatra uvođenje zakona koji dopušta policiji pristup svim podacima na
internetu, sve u ime borbe protiv terora, a školama se predlaže da uvedu
internet filtere. Slične mjere se sprovode i u Belgiji.
Borba protiv terora je svakako izvanredna
situacija koja zahtijeva sveobuhvatne mjere predostrožnosti. Kada se teror
sprovodi u europskim prijestolnicama, takve mjere se smatraju normalnim i niko
ih ne smatra napadom na slobodu mišljenja i samo pravo na slobodu. S druge
strane, kada je riječ o Turskoj, odmah se ukažu dvostruki standardi , a mjere
predostrožnosti koje Turska poduzima kako bi zaštitila svoje građane u borbi
protiv terora, dobiju zapanjujuće kritike. Ipak, Turska je dovoljno odlučna u
borbi protiv terora i ne shvata ove kritike ozbiljno.
U konačnici, potrebno je napomenuti da je
nakon insistiranja Turske, s pregovora u Ženevi isključena grupa PYD, kao i to
da je istog datuma ovu grupu posjetio jedan američki zvaničnik. Ipak, o tome
ćemo drugi put.
(The Bosnia Times)