Ciljevi BLM-a, kako se navodi, definirani su kako borba protiv rasizma i policijskog nasilja nad Afroamerikancima.
“Pokret Black Lives Matter nominiran je za Nobelovu nagradu za mir 2021. godine zbog načina na koji se njegov poziv na sistemske promjene proširio svijetom”, piše dalje britanski medij.
Inicijator ove nominacije bio je zamjenik norveškog parlamenta Petter Eide. Izjavio je da je BLM “dao novi početak” svjetskoj borbi protiv rasne diskriminacije. U svojim nominacijskim dokumentima, norveški je zastupnik kazao kako je pokret prisilio zemlje izvan SAD-a da se uhvate u koštac s rasizmom u vlastitom društvu.
“Vjerujem da je jedan od ključnih izazova s kojima se suočavamo u Americi, ali i u Europi i Aziji, eskalacija sukoba temeljena na nejednakosti. Black Lives Matter postao je vrlo važan svjetski pokret za borbu protiv rasne nepravde ”, izjavio je norveški parlamentarac.
Istovremeno je ipak priznao kako je bilo sukoba i pogroma u pojedinim akcijama, ali da je “većina dionica bila mirna”, što dokazuju podaci pojedinih studija, čije autore nije imenovao.
Pokret Black Lives Matter osnovan je u SAD-u 2013. godine (osnivači su Alicia Garza, Patrisse Cullors i Opal Tometi ) nakon što je sud oslobodio optužbe policajca koji je pucao i ubio crnog tinejdžera Trayvona Martina.
Godine 2020. počeli su protesti BLM-a zbog ubistva recidivista Georgea Floyda od strane policije. Tijekom njihovih akcija nerijetko je bilo i pucnjava, nasilja, nereda i pljački.
Ovdje je treba podsjetiti podsjetiti kako je u sklopu akcija BLM bilo i manifestacija afroameričkog rasizma i slučajeva premlaćivanja bijelaca. Osim toga, tijekom njihovih akcija u SAD-u je srušeno 60-ak spomenika koji se odnose na vrijeme konfederacije, pri čemu ta organizacija to nije doživljavala kao čin vandalizma, već kao borbu za ispravljanje historijske nepravde i potvrde konačne pobjede nad ropstvom i rasnim ugnjetavanjem.
(TBT)
