Početkom decembra prošle godine, Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o podizanju optužnice protiv Nermina Aleševića, privrednika iz Velike Kladuše, i Marka Pandže, inspektora SIPA-e. I to je za sada jedini direktni pravosudni efekt velike afere „Potkivanje“. Opravdano, “slavu” u cijeloj aferi ponio je Milan Tegeltija, bivši predsjednik VSTV-a, no “zasluge” ne pripadaju samo njemu i vrijedi podsjetiti na aktere koji su doveli do nje, piše portal „Slobodna Bosna“.
Tokom 2014. godine, firma „US Telcom“ iz Ključa u vlasništvu Fate Prošić (punica Amira Avdića, tada člana NO-a „Grupexa“) podiže kredit u Bobar banci u vrijednosti od dva miliona KM. Garanciju “svojom” imovinom dala je firma “Grupex”, tada u većinskom vlasništvu GP „Put“, kojim je kao direktor upravljao Adnan Terzić. Potpisnici ugovora s Bobar bankom bili su Šefik Štulanović kao direktor “Grupexa” i Asmir Dedić, direktor “US Telcom”. Kako kredit nije vraćen, pokrenut je postupak izvršenja.
Pokretanjem postupka izvršenja, Nermin Alešević shvata da je imovina “Agrokomerca” kojom je raspolagao i za koju je plaćao predviđene takse, zapravo dio “kreditnog dila”, odnosno dupliranim ZK izvatkom založena ispred “Grupexa” kao hipoteka. Tada Nermin Alešević podnosi krivične prijave protiv Adnana Terzića i Amira Avdića (obojica u Nadzornom odboru “Grupexa”).
No, da bi se cijela operacija sa ZK izvatkom obavila, bilo je potrebno “dokazati” da je imovina u posjedu “Grupexa”. I tu dolazi do “male pomoći prijatelja” Avdića i Terzića, odnosno potežu se stare veze.
Naime, Adnan Terzić je tada bio predsjednik Upravnog odbora “Elektroprivrede BiH”. Senad Kajdić, bivši ministar policije USK, nakon isteka mandata 2014. godine, nagrađen je radnim mjestom upravo u “Elektroprivredi BiH”. Mirsada Kajdić, supruga Senada Kajdića, obavljala je tokom 2014. godine dužnost šefa Zemljišnoknjižnog ureda općine Velika Kladuša.
Preko kriminaliziranog Općinskog suda u Velikoj Kladuši i Zemljišnoknjižnog ureda na čijem je čelu Mirsada Kajdić, Terzić i Avdić su imovinu “Agrokomerca”, kojom je raspolagao Alešević, upisali u vlasništvo “Grupexa”. To je izvršeno tako što su izradili lažni „aneks ugovora o kupoprodaji predmeta tendera“ i datirali ga na datum 20. marta 2011. godine, kako bi “dokazali” da je imovina kupljena od “Agrokomerca”.
Međutim, prilikom izrade fiktivnog aneksa ugovora, potkrala im se jedna greška. Naime, ugovor je datiran na 20. marta 2011. godine, a taj dan je bila nedjelja, dakle neradni dan, što se jasno vidi iz dokumenata Općinskog suda u Velikoj Kladuši, koji su u posjedu “Slobodne Bosne”.
Ovaj amaterizam u kriminalnoj operaciji, kao i u mnogim sličnim operacijama, savršeno ilustrira samouvjerenost da njihovi mutni poslovi nikad neće doći u ruke odgovornih tužilaca i pod lupu javnosti. Nažalost, uprkos ovom i nizu drugih dokaza, ova kriminalna operacija još nema sudski epilog. Sredinom prošle godine, Adnan Terzić i Amir Avdić saslušani su u prostorijama SIPA-e u svojstvu osumnjičenih, ali i dalje se ne nazire sudski epilog.
Kako smo rekli na početku, za sada je, izgleda, sudski proces jedino “namijenjen” za Nermina Aleševića, čovjeka koji se suprotstavio kriminalnoj hobotnici koja obuhvata daleko veći krug ljudi od navedenih u tekstu.
“Slobodna Bosna” je nedavno, prilikom hapšenja Zijada Blekića, analizirala veze ovog berzanskog mešetara s Adnanom Terzićem. Naime, prije deset godina (2010), u Sarajevu je osnovan “Eurohaus Balanced”, “otvoreni investicijski fond s javnom ponudom”. Za predsjednika Nadzornog odbora “Eurohaus Balanced” imenovan je upravo Adnan Terzić.
FOTO: Ćelam (N1)
Zbog sukoba Asima Metiljevića, kao nasljednika utemeljitelja „Slobodne Bosne“ Senada Avdića, u medijskom ratu sa utemeljiteljem „Avaza“ Fahrudinom Radončićem, njegov motiv „istrage o kriminalu“ Adana Terzića je zapravo obračun sa Radončićem kome imputira da je najveći pojedinačni udio, 20 posto, u osnovnom kapitalu “Eurohaus Balanceda” imao je “Avaz” d.o.o. Sarajevo, društvo za izdavačku i štamparsku djelatnost, što je Radončić demantirao. Zbog toga se može reći da su čitaoci jednim dijelim dezavuirani ovim tekstom iako u osnovi činjenice o brutalnim kriminalnim radnjama i mešetarenjem Adnana Terzića mogu stajati kao relevantne.
Tačno je da je predsjednik Nadzornog odbora ovog investicionog fonda Adnan Terzić, koji je u to vrijeme bio potpredsjednik koncerna “Agram” za BiH. Terzić je danas direktor “Autocesta Federacije BiH”, a u međuvremenu je bio direktor opustošenog GP “Put”.
Terzića poslovanje i mešetarenje sa Zijadom Blekićem veže Hasan Ćelam koji je inače bio predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH od 2004. godine. Ukupno 13 godina je proveo na toj funkciji. Za Ćelama su se i ranije vezale afera u brojnim kompanijama i prodaje dionica od Borca iz Travnika do sumnjive prodaje dionica Bosnalijeka firmi Haden gdje je imao ključnu ulogu. Tako da je realno očekivati da nakon hapšenje Blekića i njegove kriminalne grupe istraga pod kodnim imenom „Profit“ o njihovim kriminalnim poslovima obuhvati i Adnana Terzića.
Prema pisanju medija Zijad Blekić je imao poslovnu suradnju sa Kasimom i Adnanom Mujanom, vlasnicima računovodstvene agencije “Mujan Finance” , koji su nedavno uhapšeni u sklopu akcije „Profit“. Oni su sa Blekićem povezani i kroz zajedničko učešće u vlasništvu preduzeća kao što je Modna konfekcija (Blekić ima 6,2 posto, a Kasim Mujan 3,5 posto) i u nekoliko drugih preduzeća.
“Grupex” u većinskom vlasništvu “Mujan Financea” je 2014.godine preuzeo firmu GP “Put” iz Sarajeva, a godinu dana kasnije u Sarajevu je osnovana Podružnica “Grupex-a”. Podsjećamo, Adnan Terzić je u svojstvu osumnjičenika sa svojim poslovnim partnerom Amirom Avdićem saslušan od strane SIPA-e u istrazi oko malverzacija sa nekretninama “Agrokomerca” .
(TBT, Istraživački tim)
