Bosna i Hercegovina je prije tri godine postala jedna od ključnih zemalja za migrante, na tzv. balkanskoj ruti prema zemljama EU-a. Eskalacijom krize u posljednjih mjesec dana, posebno u Unsko-sanskoj županiji, nehumanim uvjetima u kojima migranti borave, otvorilo se pitanje na što je potrošeno 90 miliona eura, koji su u zadnje tri godine došli u BiH na ime pomoći migrantima.
Sav novac od Evropske unije, bilo da se radi o Evropskoj komisiji ili pojedinačnim uplatama zemalja članica, išao je preko Međunarodne organizacije za migraciju IOM. Za tri godine IOM-u je uplaćeno 76.851.217 eura. Od tog iznosa do kraja prošle godine potrošeno je 51.560.327 eura.
Procedura
A način dodjele sredstava odvija se na sljedeći način: nakon što EU donese odluku o iznosu sredstava koja će se doznačiti, prioriteti i proračun se dogovaraju na sastanku između predstavnika EU-ove Delegacije u Bosni i Hercegovini, Ministarstva sigurnosti BiH, IOM-a i UN-partnera i Danskog izbjegličkog vijeća (DRC). Konačna odluka o doznačavanju sredstava i proračunu je na donatorima.
“Nadzor nad izvršenjem proračuna obavlja Upravni odbor za IPA specijalne mjere koji se redovito sastaje, a čine ga predstavnici EU-ove Delegacije u BiH, Ministarstva sigurnosti, Granične policije, Službe za poslove sa strancima, IOM-a i UN-partnera i DRC-a. Ovaj odbor djeluje kao forum na kojem se donose odluke o potrebi izmjena u izvornom proračunu, na osnovi izraženih potreba, o kojima se razgovara i donose odluke”, rekli su nam u IOM-u.
Da bi se osigurala potpuna odgovornost i transparentnost IOM podnosi tromjesečni izvještaj pomoćniku ministra za migracije (pri Ministarstvu sigurnosti BiH) i EU-ovoj Delegaciji u BiH. Izvještaj sadrži detalje o sredstvima koje su IOM i partneri potrošili prethodnog mjeseca. Pomoćnik ministra podnosi ove izvještaje Ministarstvu financija BiH kako bi dobio njihovo mišljenje, a nakon što dobije ovo mišljenje i izvještaj se finalizira, dostavlja ga Vijeću ministar BiH prije održavanja njihovog sastanka. Osim toga IOM također na isti način dostavlja detaljan godišnji financijski izvještaj.
Muk u Ministarstvu sigurnosti
Tražili smo odgovor u Ministarstvu sigurnosti BiH o načinu rada i raspodjeli sredstava od migrantske krize, kao i podatak koji projekti su odobreni, ali ni nakon sedam dana odgovor nismo dobili.
Najviše novca otišlo je u Unsko-sansku županiju koja je, istina, podnijela najveći teret migrantske krize. Tri godine nakon početka migrantske krize u USŽ-u se nalazi čak 80 posto migranata, od oko 12 hiljada, koliko se procjenjuje da ih ima u cijeloj BiH. Dio sredstava i danas ide na smještaj tih migranata u prihvatnim objektima, poput hotela Sedra koji se nalazi između Bihaća i Velike Kladuše, zatim Mirala u Kladuši i donedavno Bire, u centru Bihaća. Za ukupno sedam prihvatnih centara u BiH do sada je izdvojeno 7.140.00 eura, odnosno 14 posto od do sada utrošenih sredstava.
40 miliona za hranu, zdravstvenu zaštitu – i čizme policiji
Dalje, 39 miliona eura ili 77 posto od do sada utrošenih sredstava, raspoređeno je na humanitarnu pomoć – hrana, zdravstvena zaštita, sklonište, higijena i troškovi rada, kao i upravljanje centrima.
Direktnu pomoć institucijama BiH IOM je realizirao u iznosu od oko 3,5 miliona eura.
“To se odnosi na nabavku vozila za Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, policiju USŽ-a. Zatim isplate plaća službenicima koji su raspoređeni za pomoć u migrantskoj krizi – za policijace iz Republike Srpske i Granične policije u Zvorniku, Foči, Bijeljini, Bihaću i Trebinju”, rekli su u IOM-u.
Od tih sredstava je također osigurana zaštitna oprema za policajce USŽ-a, 50 pari zimskih čizama, pancirki za kontrolu demonstracija, policijskih kaciga i čizama, kao i nabavku ambulantnog vozila za zdravstvene vlasti Unsko-sanske županije.
Iako smo poslali zahtjev za dostavljanje podataka o utrošku sredstava i njihovu raspodjelu u zadnje tri godine na ime migrantske krize, iz Vlade USŽ-a nisu odgovorili. Odgovor smo dobili od gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića, koji je i ranije upozoravao na netransparentno trošenje sredstava te da novac ulazi u BiH, a da županija ne dobiva dovoljno sredstava za borbu s migrantskom krizom.
Fazlić: “Neću ganjati tuđi novac”
“Ja znam ko nije dobio. Grad Bihać ni jednu marku nije dobio na ime migrantske krize. Mi jesmo uspjeli preko Velike Britanije koja je imala neke projekte, na koje smo aplicirali. Ali preko IOM-a za migrante nikada nismo dobili ništa. Ko je plaćao Crvenom križu za volontere, tko je plaćao hranu, to ne znam. Ja neću ganjati tuđi novac”, kaže Fazlić, podsjećajući da su USŽ i Grad Bihać dali oko pola miliona maraka za uređenje kampa Lipa i plaćanje komunalnim poduzećima za početak rada kampa u martu prošle godine.
Crveni križ Federacije BiH je pristup sredstvima za zbrinjavanje migrantske krize ostvario preko prijava na objavljene pozive za dostavljanje projekata ili na osnovi direktnog zahtjeva donatora. Za realizaciju pomoći migrantskoj krizi samo u Unsko-sanskoj županiji utrošeno je oko 3,4 miliona maraka, podaci su Crvenoga križa Federacije BiH. Za tu namjenu kroz donatorska sredstva je osigurano četiri miliona maraka.
“Crveni križ je kroz svoju strukturu angažirao veliki broj volontera, a posebno u USŽ-u i Bihaću u prvih nekoliko mjeseci migrantske krize, kao i za vrijeme privremenog kampa na Vučjaku, kada je uz pomoć građana pružao podršku migrantima”, navode u CKFBIH, navodeći za što je novac utrošen u tom razdoblju.
Sredstva za “značenje ispravnog održavanja higijene”
“Sredstva su realizirana u svrhu pružanja pomoći migrantima u vidu pripreme i distribucije obroka u migrantskim centrima, osiguranja osnovnih humanitarnih roba (hrana, higijena, odjeća, obuća, deke, vreće za spavanje, stambeni kontejneri, poljske kuhinje, oprema i sredstva za rad kuhinja i slično), pružanja prve pomoći i psihosocijalne podrške migrantima u tranzitu, kao i informiranja migranata o minskoj situaciji u BiH, načinima prevencije trgovine ljudima, značenju ispravnog održavanja higijene i brige o zdravlju, obnavljanja obiteljskih veza, edukaciju osoblja i volontera angažiranih u humanitarnom i zdravstvenom zbrinjavanju migranata. Pored ovoga novčano smo, u iznosu od oko 300.000 KM pomogli socijalno ugrožene građane u lokalnim zajednicama u kojim privremeno borave migranti”, priopćili su za DW iz Crvenoga križa FBiH.
Ipak, ostaje nejasno nekoliko stavki, od plaćanja volontera, pa do nabavke kontejnera preko Crvenoga križa, iako je taj posao obavljao IOM u najvećoj mjeri.
11 miliona eura preko DRC-a
Također, prema podacima Danskog vijeća za izbjeglice (DRC), koje je surađivalo sa svim organizacijama na terenu, brojka o ulasku preko 85 miliona eura u BiH u zadnje tri godine je kažu najvjerovatnije tačna, ali to ni oni nisu mogli potvrditi. DRC je u zadnje dvije godine dobio 11 miliona i 618 hiljada eura.
“Sredstva su utrošena na pružanje primarne zdravstvene zaštite za osobe u pokretu, na dnevnoj bazi, u svim prihvatnim ustanovama, uključujući: Blažuj, Ušivak, Miral, Sedra, Borići, Bira (do zatvaranja 30. septembra) i Lipa (do zatvaranja 23. decembra), medicinsku njegu, odgovor na COVID-19, pružanje psiho-socijalne pomoći, podršku za mentalno zdravlje migrantima, podjelu direktne pomoći u hrani, zimskoj odjeći, pokrivačima, šatorima. Također dio sredstava utrošen je i na tzv. pushbackove iz Hrvatske u BiH, uključujući prikupljanje svjedočenja, medicinsku njegu za žrtve nasilja na granici”, priopćili su za DW iz DRC-a.
Nedostaje na računu
Gotovo 90 miliona eura ušlo je u BiH na ime migrantske krize, posljednji su podaci Europske komisije. Od toga, kako se može vidjeti, IOM je dobio 76 miliona eura, uz dosadašnji utrošak od 51 milion i oko 25 miliona koja su još na raspolaganju do sredine godine. Razlika koja nedostaje, ako se 11 miliona DRC-a podvede pod sredstva IOM-a (mada ne bi trebalo), je oko 14 miliona eura. Činjenica je da su sve institucije i organizacije koje se bave pitanjem migrantske krize aplicirale za projekte i dobile novac, ali je i očigledno da malo tko od njih želi govoriti o tome.
“Da vam kažem, što god ja mislio o nekim lošim potezima, da nije bilo IOM-a i EU-a, u Bihaću i USŽ-u bi bila opća katastrofa kada je riječ o migrantskoj krizi, s obzirom da nitko nije poduzimao ništa. Ali očigledno je da gdje ima novaca ima i lopova, ali ja neću o tuđem novcu voditi računa”, zaključuje gradonačelnik Bihaća, Šuhret Fazlić.
(TBT, DW)
