„Novi jahač mrtvog konja?” – naslov članka u aktualnom izdanju lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u kojem je predstavljen „Nijemac koji bi trebao reformirati BiH” ne zvuči baš optimistično. Kandidat za visokog predstavnika u BiH je Christian Schmidt – političar bavarske stranke CSU (Kršćansko-socijalna unija) i bivši savezni ministar poljoprivrede. On bi „trebao postati kralj, ustvari bi tačnije trebalo reći: vice-kralj”, piše dopisnik FAZ-a iz Beča, Michael Martens.
FAZ napominje da je dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice formalno najmoćnija pozicija u toj balkanskoj zemlji – te da je ona utemeljena nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, odnosno okončanja rata u BiH. Visoki predstavnik bi trebao nadzirati mirovni proces, a istovremeno je (naknadno) dobio ovlasti koje praktički nalikuju diktatorskima, piše njemački list: „Baš kao i vice-kralj neke velesile u nekoj koloniji i vrhovni nadziratelj mira u Sarajevu može otpuštati političare, anulirati zakone ili izdavati dekrete”.
Dopisnik FAZ-a podsjeća da je u godinama nakon rata međunarodna zajednica doista imala pune ruke posla u BiH, na primjer oko uhićenja ratnih zločinaca, ili pomoći u povratku izbjeglica: „Ali situacija se u toj zemlji odavno stabilizirala. Dva glavna ratna zločinca, bosanski Srbi Radovan Karadžić i Ratko Mladić, ostatak svog života će provesti u zatvoru.”
Dužnost koja je izgubila na značaju
List koji izlazi u Frankfurtu na Majni smatra da je položaj visokog predstavnika s vremenom izgubio na značaju i – težini. U prilog toj tezi se argumentira kako se „krvavi sukobi među etničkim skupinama nisu ponovno rasplamsali” ni nakon povlačenja Bundeswehra i gotovo svih inozemnih trupa – podsjeća se doduše na prijetnje Milorada Dodika odcjepljenjem Republike Srpske, ali i napominje da se radi samo o retorici, jer Dodik za svoje „secesionističke planove u Srbiji (za sada) nema partnere”.
„Dužnost visokog predstavnika je danas samo skupa štafaža, koju rijetko tko od domaće političke klase uopće uzima za ozbiljno”, konstatira dopisnik FAZ-a. Podsjeća se i na jednu izjavu ranijeg visokog predstavnika, bivšeg slovačkog šefa diplomacije Miroslava Lajčaka koji je za OHR rekao (a kasnije opozvao) da se radi o „mrtvom konju”. Austrijski diplomat Valentin Inzko je od 2009. „jahač mrtvog konja” u Sarajevu i u tih 12 godina i nije baš upao u oko, piše njemački list.
FAZ piše i o rasplamsavanju debate u BiH oko toga što kandidatura Christiana Schmidta, političara iz „jedne velike zapadnoeuropske zemlje” uopće znači i što bi trebala značiti? Žele li Europljani i Amerikanci opet preuzeti više kontrole u BiH? To je pitanje, napominje FAZ, važno i zbog toga što je u „Vijeću za primjenu mira u BiH” koje i imenuje visokog predstavnika zastupljena i Rusija. „Baš zato sad Sarajevom kolaju pitanja i glasine o tome kako je Berlinu uspjelo da dobije podršku Moskve za vlastitog kandidata”, piše ovaj dnevnik.
Službeno imenovanje na proljeće
Službeno imenovanje novog visokog predstavnika uslijedit će tek u martu. No već nekoliko mjeseci je jednom krugu insajdera bilo poznato da bi upravo Schmidt trebao ubuduće obnašati tu dužnost. Ali sve se držalo u najstrožoj tajnosti. „Nije jasno kako se koncem decembra/prosinca u javnosti pojavili njegovo ime, ali putevi su u Sarajevu i Beču kratki”, piše DAZ. Schmidt za sada ne želi javno komentirati svoje ciljeve i razloge kandidature – barem ne prije nego što se nju i formalno „odobri”.
„Interesu za obnašanjem te dužnosti je možda doprinijela banalna činjenica da nije uspio jedan drugi Schmidtov cilj. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer se očigledno zalagao za to da Schmidt postane predsjednik Zaklade Hannsa Seidela”, piše FAZ. Ta je politička zaklada bliska stranci CSU. Ali Schmidtova kandidatura je propala zbog otpora bavarskog premijera Markusa Södera, čiji je favorit europski zastupnik Markus Ferber.
Schmidt ima poprilično iskustvo na Balkanu. Od 1991 je nekoliko godina bio CSU-ov čovjek u Bundestagu zadužen za vanjsku i sigurnosnu politiku. Kasnije je kao državni tajnik u Ministarstvu obrane u Berlinu često bio u dodiru s Balkanom. Po nalogu kancelarke Merkel je Schmidt u više navrata boravio u BiH, gdje se između ostaloga brinuo i o pronalasku brzih rješenja za smještaj migranata – na primjer tijekom svoje misije u BiH koncem 2019. Schmidt, kako navodi ovaj njemački list, po pitanjima Balkana, cijeni mišljenje bivšeg komesara za proširenje Johannesa Hahna i posljednjeg glavnog tužioca Haškog tribunala Sergea Brammertza. Kako zaključuje FAZ, Christian Schmidt će imati, ne samo za tamošnje uslove, ogromnu platu ali i funkciju na kojoj, kako sada stvari stoje, ništa ne može napraviti.
(TBT, DW)
