Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS), opetovano je pisao stranim ambasadama u Bosni i Hercegovini, a vezano za izbore u Mostaru. Obavijestio ih je da je Tužilaštvu BiH podnesena krivična prijava protiv prdsjednika i članova Centralne izborne komisije. Čović tvrdi da su počinili “krivično djelo zloupotrebe položaja i nesavjesnog rada u službi”. CIK je, tvrdi Čović, radio u korist “probošnjačkih stranaka” u Mostaru. On tvrdi kako postoje “protivzakonite aktivnosti u kojima, uz reanije naznačene bošnjačke političke subjekte, učestvuju i članovi Centralne izborne komisije”. Cilj tih “nezakonitih aktivnosti” je, tvrdi Čović, “osvajanje dodatnih vijećničkih pozicija, odnosno ostvarivanje nelegalne i nelegitimne prednosti u Gradskom vijeću Mostara”. Između ostalog, Čović ponovo izražava žal zbog kadrovskih promjena u CIK-u, u kojem on više nema kontrolu, pa tako navodi da “sumnja na usmjerenost bošnjačkih političara na strategiju kako eliminirati hrvatski narod iz vlasti u ovom jedinom urbanom središtu BiH s relativnom hrvatskom većinom”. Mostar je, mišljenja je Čović, “paradigma multikulturalnosti i multietničko središte BiH”. „ Iz dubokih moralnih razloga nedopustivo je da doživi sudbinu Sarajeva, Tuzle, Zenice, Bihaća, Goražda i drugih sredina u kojima više gotovo nema hrvatskog naroda, a iz kojeg je etički “očišćen” tokom rata i u poraću raznim “suptilnim” pritiscima i metodama obezvrjeđivanja, omalovažavanja i obespravljivanja“, navodi Čović. FOTO: Raguž (Arhiv) Da je Čović ovako (a)žurno pisao pisma i odašiljao ih na iste instance kad su bile izborne pravare i krađe u nekim drugim gradovima, kao što piše kad su u pitanju izbori u Mostaru, djelovao bi puno uvjerljivije kako za opće javno mnjenje tako i za samo Hrvate. Na primjer, da je Čović toliko lamenetirao nad izbornom krađom u Gornjem Vakufu//Uskoplju gdje je najvjerovatnije pokraden kadndidat HDZ-a Dražen Matišić, i to prilikom brojanja glasova iz inostranstva, onda bi njegove žalopojke bil shvaćene kao briga za Hrvate, odnosno njihova nacionalana i građanska prava. Matišić se smatra umjerenim nacionalistom koji je u vrijeme Martina Raguža bio član HDZ ‘90. Očito za takve hadezeovce Čović baš n mari i ne piše „žurne“ „prosvjedne“ note CIK—u. Zbog toga njegove kajde žalosne o „ugrozbi“ Hrvata u Mostaru bivaju shvaćene kao žal za izgubljenim osobnim interesima, ili, što je još gore, ta se pisma shvataju kao izraz sujete zbog „šamara“ kojeg je on osobno primio zbog mostarskih izbora. A zapravo Čović se sam „spucao grabljama u glavu“ jer se zavođenjem autokratskog sistema vladanja preko HNS-a pretvorio u zatornika političkog pluralizma na prostorima gdje većinom žive Hrvati, i to mu se vratilo kao bumerang. Zaista, ključno političko pitanje koje se nameće nakon mostarskih izbora jeste: kako je moguće da su HDZ i SDA, kao političke nacionalističke posestrime, osvarile prilično izjednačen, „bara-bara“, rezultat, ali da su ostale stranke sa, uvjetno rečeno, bošnjačkim predznakom osvojile mnogo više mandata od onih sa hrvatskim predznakom?! Odgovor je jednostavan i Čović ga, naravno, zna: ne glasaju svi Hrvati za HDZ, kao što to Čović želi predstaviti kad se eksponira kao neosporni njihov vođa. Pa se čak može reči da Hrvati ne glasaju samo za stranke sa hrvatskim predznakom, nego i za neke iz građanske političke opcije. A, pošto je Čović svojim autokratskim ponašanjem i bukvalnim političkim terorom nad svojim oponentima zatro opoziciju, kako to rade sve autokrate, veliki broj Hrvata koji nisu glasali za HDZ nisu imali za koga drugog glasati. Zato se poluanonimni političar Slaven Raguž, kao predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS), skoro razmeće svojim uspjehom osvojivši 3-4 vijećnika. Zaista je Raguž iznenađenje mostarskih izbora. Ne zbog toga što je oduzeo puno glasova HDZ-u, već što je pokazao da u zloglasnom Čovićnjaku ima preživjelih oponenata. Raguž je dao do znanja da neće u koaliciju sa HDZ-om, što je nabolji pokazatelj da je svjestan od koga je glasove dobio i da ih ne smije prokockati i predati Čoviću.
(TBT, Tim za analitiku)
