BUSINESS
Vraća im se 50 milijardi dolara iz SAD-a, a očekuje i najmanje toliko u ulaganjima!
FOTO: Ruhani
(Reuters / iStock / Getty Images)
Vraća im se 50
milijardi dolara iz SAD-a, a očekuje i najmanje toliko u ulaganjima!
U Iranu se ne
smiruje euforija nakon što su nakon 37 godina, u raznim formama i oblicima te
pojačane nakon 2005., ukinute međunarodne privredne i financijske sankcije toj zemlji.
U Teheranu imaju
velike planove za privredni prodor na svjetsko tržište pa je tako samo nekoliko
sati prije objave ukidanja sankcija iz Irana došla vijest da će tamošnja
avionska kompanija kupiti čak 114 Airbusa, a spominje se i stotinjak ruskih
putničkih aviona Superjet. “Nafta ne smije biti jedini izvor prihoda”, kažu
nadobudno u Teheranu, a kao napete puške čekaju avioni puni voća, povrća i
drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ruskom tržištu. Ti iranski proizvodi
trebali bi na policama ruskih dućana zamijeniti dosad na tom tržištu
prevladavajuće turske.
Sistem S-300
Očekuje se da će
biti realizirani i ugovori vrijedni više milijardi o isporuci ruskog naoružanja
Iranu, poput proturaketnog sistema S-300. Osim toga, Teheran je već sebi zadao
“plan” povećanja privredne proizvodnje
na nivo od zavidnih osam posto.
Iran je već pozvao
investitore te planiraju ulaganja i do 50 milijardi dolara. Uz to, očekuju da
će u prvoj rundi doći i do 50 milijardi dolara, od procijenjenih više od 100
milijardi, koje su sve ove godine bila zamrznute u američkim bankama. Prema
nekim informacijama, banke su sve ove godine uspješno vrtjele i oplođivale taj
novac na svjetskim tržištima.
Uloga u regiji
Neki američki
analitičari izražavaju bojazan da bi Iran, s obzirom na aktivnu ulogu u
bliskoistočnoj krizi i probleme u regiji, dobar dio tih sredstava mogao
utrošiti za nabavu naoružanja. Iran je politički, ali i vojno angažiran na
Bliskom istoku, potpomaže razne šijitske vojske u Iraku, Jemenu i Siriji.
Istu večer kada
je objavljena “sretna vijest”, prvi tankeri s naftom krenuli su iz iranskih
luka u Perzijskom zaljevu prema krajnjim korisnicima, a Iran već najavljuje da
će tijekom godine povećati proizvodnju nafte na 1,1 milion barela dnevno. Taj
je podatak već dodatno srušio cijenu nafte na svjetskom tržištu te izazvao pad
vrijednosti dionica mnogih, uglavnom ruskih, naftnih kompanija. Iran je do
potpunog embarga na izvoz nafte u EU izvozio 25 posto svoje godišnje
proizvodnje.
Kad je riječ o
poslovanju u Iranu, Transparency International je prema indeksu korupcije
uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja
biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.
I dalje crna
lista
Teheran već radi
velike planove tako da im ni nove sankcije, koje im je SAD uveo zbog testiranja
balističkih raketa, nisu pomutile slavlje. Doduše, dok se crni popis kompanija
i pojedinaca smanjuje sa 600 na 200, na novom crnom popisu Bijele kuće našlo se
već 70 iranskih kompanija kojima se onemogućava poslovanje sa Zapadom. No, to
nije nova situacija za Iran.
Američki taoci
Naime, sankcije
Iranu traju otkad je 1979. godine svrgnut šah Reza Pahlavi, a na vlast je došao
ajatolah Homeini. Kada su studenti teheranskog univerziteta upali u ambasadu SAD-a i uzeli 52 američka
diplomata za taoce, sredstva koja je Iran imao na stranim računima su
blokirana. Praktički je tada počela politika sankcija prema Iranu. Sankcije su
pojačane nakon početka Iransko-iračkog rata, a 1987. godine je zabranjena bilo
kakva trgovinska razmjena sa SAD-om.
Do jačanja
sankcija ponovo je došlo 2005. godine jer je tadašnji iranski predsjednik Mahmud
Ahmadinedžad obnovio program obogaćivanja urana, koji je bio zamrznuo njegov
prethodnik Mohamed Hatami, ali bez ikakvog učinka na normalizaciju odnosa sa
Zapadom.
Iran je počeo
svoj nuklearni program uz objašnjenje da je riječ samo o korištenju “nuklearnih
potencijala u mirnodopske svrhe”, iako se u to malo vjerovalo. Teheran je osumnjičen
da zapravo izrađuje atomsku bombu.
Dobar dio
svjetske javnosti sada pozdravlja ukidanje sankcija, a jedini glas protiv
dolazi iz Izraela.
Zavladala je nova
‘Zlatna groznica’ u Iranu
Nakon što je
svijet službeno ukinuo ekonomske sankcije Iranu, međunarodne korporacije
vraćaju se u tu zemlju, a strani mediji navalu na Iran opisuju kao “zlatnu
groznicu”. Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je u nedjelju da je 150
kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo
Iran.
Teheran je, tvrdi
Reuters, postigao dogovor s francuskom kompanijom Airbus o kupnji 114 novih aviona
čija je vrijednost procijenjena na deset milijardi dolara.
Njemačka
automobilska kompanija Daimler jučer je najavila da se što brže vraća
proizvodnji u Iranu, zemlji u kojoj je prije sankcija godišnje prodavala 10.000
vozila.
Alstom, francuska
kompanija za električnu energiju i željeznički promet, želi posao proširenja
metroa u Teheranu i Mašhadu te elektrifikacije 1000 kilometara duge željezničke
pruge Teheran – Mašhad. Francuske kompanije Bouygues i Aéroports de Paris žele
posao na gradnji drugog terminala međunarodnog aerodroma Imam Homeini u
Teheranu.
Njemačka, Francuska
i Italija na čelu su europskih privreda koje žele povećati trgovinu s Iranom,
koja trenutno iznosi oko 7,6 milijardi eura, na 28 milijardi kolika je bila
trgovinska razmjena prije sankcija.
Iran želi
izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine
Iran bi želio
izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine, izjavio je u utorak čelnik
Iranske agencije za nuklearnu energiju.
“Detalji će
biti razmotreni na sastanku dvojice predsjednika u Teheranu”, rekao je Ali
Akbaar Salehi za novinsku agenciju IRNA-u misleći na predstojeći sastanak
iranskog čelnika Hasana Rohanija i njegovog kineskog kolege Xia Jinpinga idućeg
vikenda.
Nakon
finalizacije nuklearnog sporazuma sa šest svjetskih sila prošlog vikenda u Beču
i ukidanja sankcija Iranu, Teheran sada planira nuklearne projekte s
međunarodnim partnerima.
Salehi je rekao
da su osim Kine i Rusije, neke europske zemlje te Japan i Južna Koreja također
zainteresirani za suradnju s Iranom u području nuklearne energije.
Po riječima Rohanija,
Kina uživa privilegiranu poziciju u Iranu. “Mi nikada ne zaboravljamo
prijatelje koji su bili uz nas čak i u lošim vremenima”, kazao je.
Najavio je da bi
se bilateralne veze s Kinom trebale dodatno pojačati na predstojećem
predsjedničkom summitu.
(The
Bosnia Times, Globus)