ANALITIKA
Islamsko “zlatno doba”, u kojem stipendije i nauka cvjetali širom muslimanskog svijeta, trajalo je mnogo stoljeća, a uključuje osnivanje prvog univerziteta na svijetu
Piše: Nidhal Guessoum, thebosniatimes.ba
Muslimanskom svijetu historijski doprinos prošlosti nauka i obrazovanju su bili izvanredni. Islamsko “zlatno doba”, u kojem stipendije i nauka cvjetali širom muslimanskog svijeta, trajalo je mnogo stoljeća, a uključuje osnivanje prvog univerziteta na svijetu. Danas, međutim, zemlje sa muslimanskom većinom, zaostaju za ostatkom svijeta u smislu obrazovanja i istraživanja. To se mora promijeniti u regiji je da pruži moderna nova radna mjesta i bolji život za veću populaciju i držati korak s globalnim razvojem.
Kako sada stvari stoje, samo jedan univerzitet iz muslimanskog svijeta – ”Middle East Technical University” u Turskoj – čini top 100 u međunarodnoj listi, a samo desetak mogu se naći u top 400 na raznim drugim svjetskim listama. Iako ne postoje međunarodni standardizovani testovi u nauci i matematici na nivou univerziteta, četvrtog stepena i osmog stepena, učenici desetih razreda su u muslimanskom svijetu ispod globalnog prosjeka u ovim temama, prema studijama ”Trendovi u poljima matematike i znanosti i programa za međunarodnu Studentsku Procjenu”(Trends in International Mathematics and Science Study and the Program for International Student Assessment). A generalni jaz među studentima na drugim mjestima se širi.
Istraživački dokaz je da, mjereno po objavama i citatima u međunarodnim časopisima, patenti studentata su nesrazmjerno mali u odnosu na broj stanovnika i finansijskim mogućnostima. Muslimanske zemlje troše, u prosjeku, samo oko 0,5 posto svog BDP-a na istraživanje i razvoj, u odnosu na globalni prosjek od 1,78 posto BDP-a i OECD prosjek od preko 2 %.
Broj ljudi koji rade u poljima nauke u muslimanskom svijetu je također znatno ispod svjetskog prosjeka.
Naš pregled stanja nauke na univerzitetima u muslimanskom svijetu je uzeo u obzir ne samo budžete i istraživanja, ali i pitanja poput statusa žena u nauci studija i karijera. Osim toga, obavili smo detaljan pregled – prvi takve vrste – kako nauka uči na univerzitetima u muslimanskom svijetu, uključujući i pedagoške metode, udžbenike, jezik nastave, cenzure “kontroverznih” tema (kao što je teorija evolucije) , i uloge religije u časovima nauke.
U nedavno objavljenom izvještaju, operativne grupe zaključuju da, iako je ukupno stanje nauke u muslimanskom svijetu i dalje slabo, puno se može učiniti da se efektivno i efikasno poboljša. Operativna radna grupa nudi konkretne preporuke za akademske institucije, nacionalne političke partije, i drugih aktera, kao što su akademija nauka, industrijska udruženja, i organizacija civilnog društva.
Za akademske institucije, jedan od glavnih ciljeva je da razviju sposobnost učenika za kreativno razmišljanje i kritički upit.
U tom cilju, operativne grupe preporučuju proširenje obrazovanja učenika koji su naučno fokusirani da uključe humanističke, društvene nauke, jezik i komunikaciju. U isto vrijeme, to poziva na usvajanje međunarodnog pokušaja da napravi nastavni metod na “istaživačkoj bazi” i pristup “aktivnog učenja”. Naravno, takva promjena bi tražila obuku profesora ovim metodama.
Profesore treba ohrabriti da se posvete pisanju udžbenika i vođenju nauka na terenu, ne samo objavljivanjem radova. Ova preporuka može biti iznenađujuća, s obzirom da je u muslimanskom svijetu niska produktivnost istraživanja. Ali realnost je da će takva nastojanja proizvesti više koristi za stvarni svijet , nego od jednog individualnog uma fokusiranog na objavljivanje (što može nehotice podsticati plagijate i beskorist za nauku). Operativna grupa je preporučila da nacionalna i politička tijela odobre univerzitetima više prostora za inovacije (posebno u nastavni plan i program) i evoluira (u istraživačkim programima i kolaboracijama), svaki na svoj način, u skladu sa svojim prednostima i slabostima.
Ovi koraci zahtijevaju totalnu izmjenu programa, promjene s dna do vrha. Zadatak sila je sada otvoreni poziv za univerzitete širom muslimanskog svijeta da se pridruže volonterskoj Mreži Uspjeha Univerziteta za nauku (NEXUS – Network of Excellence of Universities for Science. Pod nadgledom operativne grupe, ovaj samoodabrani skup vršnjaka, čine univerzitet administratora i fakulteta koji priznaju da promjena mora početi iznutra. Provesti će korake koje je operativna grupa osmislila.
Nadamo se će prva grupa napornog rada univerziteta “početi da urode plodom”, i više institucija će se pridružiti. Rezultirajući zamah će stvoriti pritisak za ministarstva, regulatore, i druga politička tijela – koji mogu biti najviše otporni na promjenu za komplementarne dodatne korake.
Autor je profesor fizike i astronomije na američkom univerzitetu Sharjah, UAE
(The Bosnia Times, ©Project Syndicate; Prijevod: Emina A.)