RELIGIJA
”Svi naši imami
moraju biti sunnije. Ne možemo imati ši'iju imama. Unutar sunneta prihvatamo
hanefijski mezheb, nijedan drugi. Unutar tzv. selefijskih usmjerenja mi imamo
saradnju. Ne smijemo optuživati ljude koji se drugačije oblače ili nose dužu
bradu.” rekao je savjetnik reisul-uleme i bivši ambasador u Saudijskog Arabiji
Razim Čolić gostujući u programu Radija Islamske zajednice ”BIR” .
FOTO:
Čolić, Dervišević (Mina)
S obzirom da se
javnost u Bosni i Hercegovini posebno zanima za aktivnosti i napore koje
Islamska zajednica u BiH ulaže na putu uključivanja alternativnih grupa u
strukture Islamske zajednice, u srijedu 13. januara, Ured za odnose s javnošću
Rijaseta zvaničnim saopćenjem informisao je javnost o odnosu Islamske zajednice
prema paradžematima i njihovom nelegalnom djelovanju, iznova podcrtavajući
nastojanje Islamske zajednice da institucionalno zaštiti svoj prostor.
Direktor Uprave
za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ-e Razim ef. Čolić ukazao je i na
potrebu uočavanja razlike između sljedbenika selefijske orijentacije i pripadnika
ekstremne tekfirske ideologije, te na djelovanje različitih sekti i učenja:
”Svi naši imami
moraju biti sunnije. Ne možemo imati ši'iju imama. Unutar sunneta prihvatamo
hanefijski mezheb, nijedan drugi. Ne sporimo njihovu ispravnost, ali u našoj
tradiciji je primjena hanefijskog mezheba. Unutar tzv. selefijskih usmjerenja
mi imamo saradnju. Ne bi se smjelo poistovjećivati selefije i tekfirske grupe
koje su opasne. Oni imaju vrlo tvrd stav. Po njihovom učenju vrlo malo je
muslimana osim njih samih, ostali su nevjernici. To nije vjera, već ideologija.
To je ono što vidimo kod ISIL-a. Tekfirski ideolozi ne prihvataju nikakav
autoritet, nikoga ne priznaju i traže apsolutnu poslušnost. Način oblačenja to
ne podrazumijeva. Tekfir je ideologija, a ne stil odijevanja. Ne smijemo
optuživati ljude koji se drugačije oblače ili nose dužu bradu.”
Gostujući u
programu Radija Islamske zajednice ”BIR” Razim ef. Čolić, direktor Uprave za
vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ-e pojasnio je aktivnosti na polju gašenja
nelegalnih džemata i zatvaranja mesdžida koji djeluju izvan okvira Islamske
zajednice. Pri tome se osvrnuo i na posljednja dešavanja oko hapšenja 11 osoba
navodno povezanih s terorizmom:
”Ova akcija
pripadnika FUP-a desila se bez ikakvog znanja Islamske zajednice. Mi naravno
nismo ni nadležni da se miješamo u policijske akcije. Meni je žao što je tada
uhapšen Bilal Dervišić, jer se pokazalo da za to nije bilo osnova. Drago mi je
da je pušten. Volio bih da se to što prije završi i da se pokaže da je naš
”zlatni ljiljan” na liniji na kojoj i trebaju biti ”zlatni ljiljani’. Mi u
Islamskoj zajednici nemamo ništa s tim hapšenjima i niko u Islamskoj zajednici
neće hapsiti muslimane niti poticati na to. Mi imamo misiju, pozivamo ljude na
dobro, želeći pomoći svim muslimanima u BiH, pa i onima koji su se malo
udaljili, vrativši ih pod okrilje IZ-e”.
Komentirajući
aktivnosti na suzbijanju alternativne prakse u organizaciji i vršenju vjerskih
dužnosti, Razim ef. Čolić pojasnio je ustavne odredbe koje preciziraju
proceduru osnivanja novih džemata. Svi nelegalni džemati su paradžemati i
predstavljaju strano tijelo u zajednici muslimana:
”Kako su krenula
nemila dešavanja po Evropi, pojavile su se grupe koje su druge počele
proglašavati kafirima – nevjernicima. To je vrlo opasno. Neke grupe čak su i
reisu-l-ulemu proglasile kafirom. Odlučili smo zbog toga da se dodatno
posvetimo uređenju Islamske zajednice. Podršku nam je dala i Koordinacija
Bošnjačkih nevladinih organizacija i mi to cijenimo. Na savjetovanju reisu-l-uleme
s muftijama, zaključeno je da muftije trebaju identificirati alternativne
džemate i pozvati ih da se vrate u okrilje Islamske zajednice. Željeli smo te
ljude zaštititi od eventualnih udara, ali i osigurati našu ustavnu obavezu da
institucionalno organiziramo vjerski život muslimana u BiH. Paradžemat je nešto
što je nastalo bez odobrenja IZ-e. Svi džemati koji nastanu mimo procedure
Ustava IZ-e su nelegalni i mi ih nazivamo paradžematima. Zanimljivo je da
određeni ljudi i skupine imaju potrebu da se organiziraju u takve paradžemate,
umjesto da vjerske potrebe zadovoljavaju u džamijama. Dešava se često da na
samo pedesetak ili sto metara od prostreane džamije imamo zgradu, ili kuću s
natpisom ‘mesdžid’. To je s islamskog stanovišta najblaže rečeno, nerazumljivo.
Paradžemati su strano tijelo u zajednici muslimana. Bez obzira na namjere ljudi
koji ih organiziraju, oni učestvuju u rastakanju bića muslimana u BiH i mi
mislimo da treba zaštititi Islamsku zajednicu i državu Bosnu i Hercegovinu od
takvog djelovanja”, – obrazložio je Čolić.
Govoreći o
raspletu situacije u pogledu daljnjeg egzistiranja paradžemata koji ne
ispoštuju predviđeni rok i zvanično budu proglašeni nezakonitim, Razim ef.
Čolić izrazio je optimizam:”Očekujem da se
najveći broj tih džemata javi našim imamima i da izraze namjeru i pokažu želju
da se uključe u Islamsku zajednicu. Već imamo ohrabrujuće informacije s terena.
Nadam se najboljim rezultatima i ovo bi trebalo smiriti. Bilo je nepotrebno da
se ovi ljudi i odvajaju. Imamo dovoljan broj džamija i u njima mjesta za sve
muslimane u Bosni i Hercegovini. Osigurat ćemo svim vjernicima okvir da mogu
zadovoljiti svoje vjerske potrebe. Mogu
pretpostaviti i da će biti određen broj paradžemata koji neće htjeti da se
uključe u IZ-e. Ukoliko se to desi, mi ćemo se odrediti prema tome. Istaći ćemo
one koji nisu dio IZ-e, da ne mogu uživati našu zaštitu i da ih na njihovu
odgovornost ostavljamo na milost i nemilost prilikama. Ukoliko budu u okvirima
zakona države BiH, neće im se desiti ništa. Svi ljudi koji se pridržavaju
zakona, država ih mora štititi. Molim Boga da ne dođe do nemilih situacija.
Biće mi drago da svi muslimani uđu pod kišobran Islamske zajednice. Nama je
jako potrebno jedinstvo, i mi ćemo se morati pogledati u oči, sjesti, razgovarati
i dogovoriti se da dalje krenemo naprijed. Nema naroda bez izazova, ali ovo
želimo razriješiti na najbolji način”, – zaključio je direktor Čolić.
(The Bosnia
Times, BIR.ba)
