PUTEVI DO DŽIHADA I NAZAD: Teško je izvući se iz te scene, iz te ideologije

Napadi pokazuju da posebno velika opasnost postoji od terorista koji pojedinačno djeluju, a koji su umreženi s istomišljenicima. Kakvi su to ljudi i što ih pokreće? Aktualni izvještaj o selafizmu u najvećoj njemačkoj pokrajini Sjevernom Porajnju i Vestfaliji predstavlja upozorenje: „Posebno se mora obratiti pažnja na veliki potencijal mladih selefija sklonih nasilju. Proteklih godina džihadistička propaganda je bila snažna i više nego ranije je dolazila do mladih ljudi, koji su na nju pozitivno reagirali.”

ADVERTISEMENT

I francuski stručnjak za islamizam Olivier Roy govori o pretežno mladim muškarcima koji su „fascinirani nasiljem i džihadom“. Bez višegodišnjeg proučavanja Kurana oni bi htjeli biti bolji muslimani od svojih roditelja. Roy u tome vidi protest mladih koji je utemeljen na islamističkom narativu. A taj narativ dolazi od organizacija poput Al Kaide ili Islamske države (IS).

„Kult smrti”

U razgovoru za DW Roy govori o „kultu smrti”. Kada su ti mladi ljudi ubijali, kaže, „očekivali su da će i sami biti ubijeni. Tu se manje radi o ideologiji, a više o osobnom životnom putu. Oni imaju jedan cilj: umrijeti kao mučenik i otići u raj.”

Frankfurtski sociolog Felix Roßmeißl podsjeća na pojam „dinamika dokazivanja”: mladi muškarci i žene se žele dokazati i ispuniti određena očekivanja, pa ih se nagovara na nasilje. „To je alternativa uobičajenoj dinamici dokazivanja, koja je u našem društvu uglavnom povezana s profesionalnim radom i uspješnim obrazovanjem”, analizira Roßmeißl, koji je uključen u jedan istraživački projekt o džihadu i o tome zašto su mladi ljudi koji imaju problem s odrastanjem naročito podložni džihadističkoj propagandi.
Granice deradikalizacije

Thomas Mücke poznaje takve ljude, jer radi s njima. On je šef „Mreže za prevenciju nasilja” (VPN), koja radi na deradikalizaciji ekstremističkih nasilnika. „Znamo, naravno, da ljudi koji su labilni ili jednostavno u krizi vrlo brzo mogu biti regrutirani od strane ekstremističkog miljea, kaže Mücke za DW. Kada zaposleni u VPN-u rade s potencijalnim teroristima, bivšim borcima IS-a i islamističkim nasilnicima, prvenstveno nastoje „osposobiti ljude da ponovo smiju postavljati pitanja i slobodno razmišljati”, kaže diplomirani pedagog i politolog. „U toj sceni ljudi moraju biti poslušni podčiniti se. Oni gube sposobnost postavljanja pitanja i razvijanja vlastitih misli.”

Mücke, međutim, zna i granice rada na deradikalizaciji. „Iako se ulažu veliki napori na području sigurnosti i socijalno-pedagoškog rada, ne smije se stvarati iluzija da više nikada neće doći do terorističkog napada. Uvijek će ih biti.” Šef VPN-a govori na temelju tragičnog iskustva: njegovi suradnici su radili i s dvadesetogodišnjim Sirijcem koji je početkom oktobra u Dresdenu nožem napao dvojicu homoseksualaca i jednog od njih ubio. S njim su se sastali dva dana prije i nakon napada, ne znajući da njihov klijent ima veze s tim ubistvom.

Zavaravanje nevjernika

U tim slučajevima Mimoun Berrissoun govori o „takiji” (Taqiyya), vjerskom zavaravanju nevjernika. Taj mladi čovjek marokanskih korijena u Kölnu je pokrenuo projekt „Zaokret za 180 stupnjeva”. Njegovi suradnici nastoje spriječiti odlazak mladih ljudi u ekstremizam i kriminal. „Ako se jedna osoba sudskom odlukom prisili na određene mjere, a duboko u sebi nije raščistila s tom ideologijom, onda je teško izvući je iz te scene, iz te ideologije”, kaže Berrissoun.

Ipak, s obzirom na stotine ljudi s kojima je radio VPN Thomas Mücke je uvjeren da bi potencijal onih koji bi mogli izvršiti napade sigurno bio veći da su bili prepušteni sami sebi.

„Eksplozivna situacija” u zatvorima

ADVERTISEMENT

Potencijal je već sada velik. Takozvanih potencijalnih islamističkih terorista u Njemačkoj trenutno ima oko 620. Prema istraživanju lista Frankfurter Allgemeine Zeitung, u njemačkim zatvorima je više od 130 islamista, od kojih će mnogi uskoro, nakon odslužene kazne, biti pušteni na slobodu. Istina je da se u zatvorima radi na deradikalizaciji i prevenciji nasilja – uglavnom to rade organizacije kao što je VPN – ali pandemija znatno otežava rad, kaže Jens Borchert: „Mnogi programi za deradikalizaciju u zatvorima ne mogu početi ili biti realizirani kao što je prvobitno bilo planirano”, kaže u razgovoru za DW ovaj kriminolog sa Sveučilišta u Merseburgu. On smatra da je općenito u zatvorima „eksplozivna situacija”, jer je zbog korone znatno manje osoblja na raspolaganju, a na sve strane kruže i teorije zavjere.