Usred kontinuiranog prebrojavanja glasova, Donald Trump, koji se do sada suprotstavljao predviđanjima anketa o glatkoj pobjedi Bidena, rekao je u Bijeloj kući: “Spremali smo se pobijediti na ovim izborima. Iskreno, pobijedili smo na ovim izborima.” Trump je dodao da je trenutni rezultat jedna “velika prijevara naše nacije.”
Demokrat Joe Biden izrazio je optimizam da će osvojiti dovoljno država kako bi mogao postati predsjednik. U izjavi iz Chase centra u Wilmingtonu, Delaware, rekao je: “Nakon završetka brojanja glasova, vjerujem da će naša strana biti pobjednička.”
Oštra izborna utrka i izjave dvojice kandidata za Bijelu kuću naveli su izborne stručnjake na pažljivije proučavanje potencijalnih, pravnih scenarija, koji bi se mogli razviti u slučaju osporavanja rezultata glasanja.
KAKO SE ODLUČUJE KONAČAN REZULTAT?O konačnom rezultatu američkih predsjedničkih izbora odlučuje sustav u dva koraka, unutar kojeg glasove u nekoj državi slijedi drugi glas Izbornog kolegija od 14. decembra.
Budući da je svaka američka država dodijelila određeni broj “birača” na temelju svog stanovništva, na njima je da glasaju za certificiranog pobjednika narodnih glasova u svakoj državi.
Kandidat mora prikupiti 270 glasova od ukupno 538 da bi izborio pobjedu, pri čemu su glasovi formalno prebrojani na zajedničkoj sjednici Doma i Senata 06. siječnja.
U udžbeničkom primjeru kako to funkcionira, Donald Trump mogao bi pobijediti na ponovnom izboru s manjim brojem glasova, ali ako bi ostvario pobjedu na Izbornom kolegiju, kao što je to bio slučaj u njegovom natjecanju s demokratkinjom Hillary Clinton 2016. godine.
Tada je na nacionalnoj razini izgubio, ali je dobio 304 glasa Izbornog kolegija, nasuprot 227 glasova koje je osvojila Clinton.
ZAKON O IZBORNOM KOLEGIJU
08. decembra je ono što se naziva datumom “sigurne luke”, a države do tada trebaju predati ovjerene liste birača Arhivistu Sjedinjenih Država.
Međutim, u slučaju da kontinuirano prebrojavanje glasova ili pravne bitke to sprječavaju, postoji odredba saveznog zakona koja omogućuje spomenutom zakonodavstvu države saziv i imenovanje liste birača prije konačnog glasovanja.
Ovdje je kontroverza u tome da bi pristrano zakonodavno tijelo moglo potencijalno imenovati birače koji podržavaju kandidata, koji u konačnici gubi i narodne glasove.
Ako su guverner i zakonodavno tijelo podijeljeni između stranaka u određenoj državi, a guverner službeno potvrđuje listu birača, država može podnijeti dvije liste birača.
Države ”bojnog polja” poput Pennsylvanije, Michigana, Wisconsina i Sjeverne Karoline imaju demokratske guvernere i zakonodavstva pod republikanskom kontrolom.
Suočeni s konkurentskim listama birača iz iste države, Dom i Senat glasuju kako bi odredili koji će biti prihvaćeni. Lista birača broji se ako se slažu, a lista koju je ovjerio guverner prevladava u slučaju da se Dom i Senat ne slažu, prema Zakonu o Izbornom kolegiju.
Mnogi stručnjaci tumače taj akt, koji kaže da bi trebali prevladati birači koje je odobrila “izvršna vlast” svake države, kao znak da bi trebali prevladati guverneri država. Međutim, drugi odbacuju taj argument.
Od sada Republikanci drže Senat dok Demokrati kontroliraju Zastupnički dom, ali prebrojavanje izbora provodi novi Kongres koji će se zakletvu položiti 03. januara.
Drugi je scenarij da Trumpov potpredsjednik Mike Pence, kao predsjednik Senata, može pokušati izbaciti sporne izborne glasove države, ako se dva Doma ne bi mogla složiti.
U tom slučaju, Zakon ne precizira hoće li kandidatu i dalje trebati 270 glasova, većina od ukupnog broja, ili bi mogao pobijediti onaj koji ima većinu preostalih izbornih glasova.
Obje stranke potencijalno bi mogle zatražiti rješavanje kongresnog zastoja od Vrhovnog suda.
ŠTO SE DOGAĐA U SLUČAJU NERIJEŠENOG REZULTATA?
Čak i nakon prebrojavanja izbornih glasova, postoji potencijalni scenarij kada se ne može izabrati pobjednik.
Ako niti jedan kandidat nije osigurao većinu izbornih glasova ili oba kandidata završe s 269 glasova, to pokreće “elektorske izbore,” prema 12. Amandmanu na Ustav. Potom na Zastupničkom domu pada odluka tko će pobijediti na izborima, dok Senat bira potpredsjednika.
Svako državno izaslanstvo u Domu dobiva jedan glas.
Do danas Republikanci kontroliraju 26 od 50 državnih delegacija, dok Demokrati imaju 22; jedan je podijeljen ravnomjerno, a drugi ima sedam Demokrata, šest Republikanaca i Slobodnjak.
Izborni spor u Kongresu mora se riješiti do strogog roka, do 20. januara, kada Ustav nalaže da mandat aktualnog predsjednika završava.
Ako Kongres do tada ne uspije proglasiti pobjednika kao predsjednika ili potpredsjednika, prema Zakonu o nasljeđivanju predsjednika, predsjednica Doma, trenutačno kalifornijska demokrata Nancy Pelosi, bila bi tehnička predsjednica.
U SLUČAJU DA TRUMP IZGUBI, HOĆE LI ON ZASUTI BIDENA TUŽBAMA?
Kongres bi obično potvrđivao rezultate Izbornog kolegija dva tjedna prije Dana inauguracije. Međutim, dok Donald Trump i njegova kampanja objavljuju pravne izazove koji osporavaju prebrojavanje glasova i ako Trump odluči ostati u Bijeloj kući dok se sudska bitka ne riješi, rezultirajuće kašnjenje u donošenju odluke u Kongresu moglo bi sve ovo dovesti na “neistraženi teritorij,” izvan Ustavom utvrđenog datuma prijenosa vlasti 20. januara.
Za vrijeme Bidenovog vodstva, dosadašnji predsjednik već je dao do znanja da su on i njegova kampanja spremni za to da izbori 2020. godine idu na Vrhovni sud.
Ako bi Trumpova tužba došla do Vrhovnog suda, koji trenutno ima tri suca imenovana od strane od POTUS-a, on bi mogao potencijalno donijeti legitimnu odluku, kojom bi pobjedu predao Donaldu Trumpu.
Dok su prebrojavanja, koja je tražio Gore, trajala tri tjedna, tadašnji republikanski državni tajnik Floride potvrdio je pobjedu Bushu s 537 glasova, dajući mu tako 25 izbornih glasova države, što ga je proguralo iza praga Izbornog kolegija za osvajanje izbora.
Gore je, međutim, pokrenuo tužbu na Floridi tražeći da država nastavi prebrojavati glasove, što je zauzvrat ponukalo Vrhovni sud Floride ručno naređivanje državi Floridi prebrojavanje na hiljade glasačkih listića, koje brojila nisu registrirala.
Bush se kasnije obratio Vrhovnom sudu SAD-a radi preinačavanja presude državnog suda i zaustavljanja ponovnog brojanja. Zahvaljujući petoro konzervativnih sudaca Vrhovnog suda, Bushov je zahtjev odobren. Njegov demokratski suparnik na kraju je priznao poraz i prihvatio odluku Vrhovnog suda.
(TBT, Mediji)
