Dok mediji bruje o porastu broja registriranih zaraza, a širom Europe se uvode novi lockdowni, optimistične najave da bi se uskoro na tržištu moglo pojaviti prvo cjepivo mnogima zvuče kao jedina nada. Ukupno jedanaest cjepiva širom svijeta je u posljednjoj, kliničkoj fazi ispitivanja u kojoj se desetinama hiljada daje ili cjepivo ili placebo.
Znanstvenici i farmaceutski koncerni sada nestrpljivo čekaju da se dovoljan broj tih ljudi u svakodnevnom životu zarazi virusom. Ako se ispostavi da su svi ili gotovo svi zaraženi oni koji su dobili placebo, to bi značilo da su oni koji su dobili cjepivo zaštićeni. I ono bi onda dobilo dozvolu.
Njemački ministar zdravlja Jens Spahn je ipak oprezan. On je izjavio da se s cjepivom može računati početkom sljedeće godine, vjerovatno do marta, ali možda i kasnije.
U njemačkoj biotehničkoj kompaniji Biontech iz Mainza vide dobre šanse da baš oni budu prvi. U najboljem slučaju, dozvolu za proizvodnju cjepiva bi, nadaju se, mogli dobiti već sredinom novembra.
Logistika se već sprema
U suradnji s gigantima farmaceutske industrije i uz izdašnu finansijsku pomoć država, više kompanija širom svijeta već planira masovnu proizvodnju ili kupuje stotine miliona staklenih posudica u kojima će se skladištiti doze cjepiva.
Znanstvenici širom svijeta rade na pronalaženju cjepiva protiv koronavirusa. Nekoliko kandidata je u završnoj fazi testiranja, ali mnogi upozoravaju da cjepivo neće omogućiti trenutni povratak normalnom životu.
Američka Vlada provodi gotovo vojnu operaciju – a zaista je i vodi vojska – pod nazivom „Operation Warp Speed“ u kojoj osam firmi dobija deset milijardi eura. Cilj je da do januara bude spremno 300 miliona doza cjepiva za američke građane.
Kao i SAD, ni Europska unija ne želi uložiti sve novce samo na jednu opciju – jer ne zna se koje će od cjepiva propasti u posljednjoj fazi testiranja ili koje će se kroz koji mjesec pokazati kao najefikasnije. Zato je EU već osigurala nabavku 800 miliona doza cjepiva od šest različitih proizvođača.
Prema broju stanovnika, Njemačka bi trebala dobiti 150 miliona doza iz te narudžbe EU-a. Ali Berlin istovremeno pregovara i direktno sa Biontechom o dodatnim dozama cjepiva. Njemačka planira formiranje najmanje šezdeset centara za cijepljenje, vjerovatno u prostranim velesajamskim dvoranama, kako bi se brzo i bez gužve moglo cijepiti što više ljudi.
Ne mogu svi odjednom
Dakle uskoro jedan ubod u ruku i korona će biti samo još mutno sjećanje? Stručnjaci upozoravaju da ne treba gajiti takve iluzije. „Još godinama ćemo morati živjeti s virusom: držati razmak, često prati ruke, nositi maske“, kaže Frank Ulrich Montgomery, predsjednik Svjetskog udruženja liječnika (CPME).
On dodaje da može potrajati i nekoliko godina dok cijelo stanovništvo ne bude cijepljeno. „Za cijepljenje svih odjednom nema niti dovoljno cjepiva niti dovoljno medicinskog osoblja“, kaže Montgomery.
Prema preporukama EU-a, koje bi trebale usvojiti zemlje članice, sve dok ne bude dovoljno cjepiva za sve prioritet bi trebalo imati medicinsko osoblje, stariji od šezdeset godina i hronični bolesnici. Njemački ministar Spahn ponovio je ovih dana da će cjepljenje u Njemačkoj biti isključivo dobrovoljno.
Kako onda to izgleda, slikovito je za list Guardian opisao David Selisbury, jedan od vodećih britanskih stručnjaka za imunizaciju koji savjetuje tamošnju Vladu: ako pretpostavimo da će 75 posto starijih sugrađana otići na dobrovoljno cjepljenje, te da će cjepivo zaštiti 75 posto cijepljenih, proizilazi da će zaštićeno biti tek nešto više od polovine starijih koji se broje u rizičnu grupu.
Cjepivo može nešto, ali ne može sve
Znanstvenici upozoravaju da, pri neslućenoj brzini kojom se razvijaju cjepivo protiv korone – ne treba očekivati čudotvorne uspjehe. Ugledni nedeljnik Spiegel je ovome posvetio naslovnu temu aktuelnog izdanja, a novinari su razgovarali sa šefovima vodećih kompanija koje razvijaju cjepivo.
„U idealnom slučaju, cjepivo pruža dvije stvari: sprječava ili makar ublažava bolest i, drugo, sprječava dalje prenošenje sa čovjeka na čovjeka“, kaže vlasnik i glavni istraživač Biontecha Ugur Sahin. No dosadašnje studije sugeriraju da cjepljene osobe i dalje mogu širiti zarazu, ali da brže ozdrave pa u prosjeku zaraze manje ljudi.
Kad se podvuče crta, novinari Spiegela zaključuju da cjepivo neće jednim udarcem okončati pandemiju. „Vjerovatnije je da će to najprije biti cjepivo osrednje efikasnosti koje štite od teškog tijeka bolesti, a možda i sasvim spriječe izbijanje simptoma covida-19. Ali teško da će spriječiti sam prijenos virusa.“ Još nije jasno, piše hamburški sedmičnjak, hoće li će imunitet trajati nekoliko mjeseci, godinu dana ili možda duže.
Kad cjepivo stigne, zaključuje Spiegel, vjerovatno nas čekaju „kaotični mjeseci“ s mnogo otvorenih pitanja. Recimo, koliko je efikasno i sigurno cjepivo, koliko ćemo doza osigurati, ko se prvi treba cijepiti? I kako cijepiti čitavo stanovništvo?
(TBT, DW)
