Predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon na putu je da sebi osigura peti sedmogodišnji mandat u zemlji.
Prema preliminarnim rezultatima koje je objavila državna Centralna izborna komisija, Rahmon – koji je u martu 2007. izbacio rusko “ov” na kraju svog prezimena – osvojio je čak 90,92 odsto glasova na izborima koji su u nedjelju održani u Tadžikistanu.
Rahmon (68) je na funkciji predsjednika Tadžikistana i njegovih 9,5 miliona stanovnika od 1992. i njegova pobjeda na jučerašnjim izborima, u siromašnoj zemlji koja pati od nedostatka snažne opozicije, nikoga nije iznenadila.
Izbori su, kako piše RFE/RL, protekli u strogo kontroliranoj i uvelike ceremonijalnoj atmosferi, a predsjednik CIK-a Bahtijor Hudojorzoda rekao je da je 11, oktobra glasalo 85,4 odsto biračkog tijela.
Rahmon, koji je prije politike bavio uzgojem pamuka, izabran je prije skoro tri decenije za predsjednika tadžikistanskog parlamenta, nakon što je prvi nezavisni lider zemlje Rahmon Nabijev podnio ostavku. Od tada je osvojio četiri predsjednička mandata zaredom – a sada očigledno i peti – a zapadni posmatrači nijedne od tih izbora nisu smatrali pravičnim ili slobodnim.
Rahmon je jedini postsovjetski autokrata koji je na vlasti duže od bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka, čiju zemlju drmaju protesti još od spornih izbora 9. augusta. Lukašenko na predsjedničkoj funkciji ima “staž” dug 26 godina. “Al Jazeera” ukazuje da će nova pobjeda omogućiti Ramonu da premaši prag od 30 godina na vlasti i time pretekne i kazahstanskog Nursultana Nazarbajeva, koji je podnio ostavku u martu prošle godine nakon 29 godina i važi za najduže vladajućeg lidera bivšeg SSSR-a.
Ipak, s obzirom da Rahmon čvrsto drži vlast a opozicija je potisnuta, malo je vjerovatno da će rezultati izbora dovesti do problema u kojima su se našli susjedni Kirgistan i Bjelorusija, smatra RFE/RL. Državni mediji i pristalice vlasti predstavljaju Rahmona kao čovjeka koji je donio stabilnost zemlji nakon građanskog rata devedesetih.
Rahmon je kao vođa oružane frakcije na jugu zemlje podržavao intervenciju ruskih snaga u građanskom ratu protiv islamista i demokratskih rivala, koji se okončao političkim kompromisom 1997. On je od tada, kako navodi BBC, konsolidirao svoju moć potiskivanjem opozicije, a “tampon zonu” protiv talibana i drugih islamističkih grupa u Avganistanu i regionu osigurala mu je ruska, kineska i zapadna podrška.
Ipak, njegova zemlja je siromašna – smatra se najslabijom ekonomijom od svih bivših sovjetskih zemalja – i uvelike se oslanja na novac gastarbajtera u Rusiji te izvoz aluminijuma i pamuka. Pandemija koronavirusa pogoršala je ekonomske probleme Tadžikistana, jer stotine hiljada radnika sada ne mogu putovati u Rusiju zbog poslova i zemlji manjkaju sredstva potrebna za podsticanje lokalne proizvodnje.
“Al Jazeera” navodi da više od milion Tadžikistanaca radi u inostranstvu, uglavnom u Rusiji.
FOTO: Putin, Lukašenko, Rahmon (SERGEI BOBILYV / EPA)
Rahmon se na posljednjim izborima utrkivao protiv četiri slabo poznata kandidata, predstavnika provladinih partija u parlamentu, na koje se gleda uglavnom kao na fasadu koja je postavljena da se oda utisak kompeticije.
Prema preliminarnim rezultatima, Rahmonovi “rival” Rustam Latifzoda iz Poljoprivredne partije osvojio je 3,03 odsto, Rustam Rahmatzoda iz Partije ekonomskih reformi 2,15, Miroj Abdulev iz Komunističke partije 1,17 a Abduhalim Gaforzoda iz Socijalističke partije 1,49 odsto glasova, navodi RFE/RL.
Protivnici završili u zatvoru ili egzilu
Ovo su bili prvi izbori otkako je u zemlji zabranjena Partija islamske renesanse (IRPT), Rahmonov najuticajniji politički rival. Vrhovni sud zemlje je proglasio IRPT za terorističku organizaciju 2015, a mnogi zvaničnici partije našli su se ili u zatvoru ili egzilu.
Socijalističko-demokratska partija, jedina prava politička opoziciona grupa u zemlji, bojkotirala je izbore. Lider te stranke Rahmatulo Zojrov rekao je za RFE/RL da “nema smisla glasati”.
„ Čak i ako neko glasa protiv svih kandidata, CIK će objaviti svoje brojke i rezultate“, ogorčen je Zojrov.
Ipak, glasači u Dušanbeu su rekli da će glasati za Rahmona, a mnogi su ukazivali na važnost mira i stabilnosti, više od dvije decenije nakon građanskog rata. Safar Malajev rekao je da je glasao za Rahmona zbog njegovog “ogromnog iskustva”.
„ Mir je najvažniji. Ako imamo mir, to znači da će sve biti u redu“, rekao je Malajev, prenijela je “Al Jezeera”.
26 godina zatvora za opozicionara jer je htio osnovati stranku
“Diplomat” navodi da Tadžikistan nikad i nije imao slobodne i pravične izbore i da su vlasti uoči trke za predsjednika 2013. uhapsile i osudile biznismena i opozicionara Zajda Sajdova na 29 godina zatvora (kasnije smanjeno na 26), nakon što je diskutirao o osnivanju Nove tadžikistanske partije. Za nekoliko mjeseci uhapšeni su i njegovi advokati Šuhrat Kudratov i Fakhridin Zokirov.
Dvije godine kasnije uslijedila su hapšenja lidera i stotine članova IRPT, a vlasti su se kasnije čak okomile na njihove članove porodice. Tako je u junu ove godine pod optužbom za terorizam uhapšen Asroridin Rozikov, sin zatvorenog aktiviste IRPT Zubajdulohija Rozika.
Ubistvo protivkanidata
Tadžikistanske vlasti targetirale su i opozicionare i druge kritičare u inostranstvu, navodi “Diplomat”, a najozloglašeniji slučaj dogodio se u martu 2015. u Istanbulu, kad je potencijalni predsednički kandidat i lider Grupe 24 Umarali Kuvatov ubijen. Turske vlasti su tada rekle da okolnosti snažno ukazuju na umiješanost tadžikistanske vlade, kojoj nisu strana hapšenja, pritisci na novinare, kidnapiranja a u nekim slučajevima i nasilna vraćanja u zemlju.
Niz tadžikistanskih disidenata iz Belorusije, Kazahstana, Moldavije, Rusije i Turske je primorano da se vrate u zemlju, a posljednji slučaj bio je prošlog mjeseca u Nižnjem Novgorodu kad je nekoliko muškaraca uhvatilo aktivistu Grupe 24 Šobudina Badalova, koji u Rusiji ima status izbjeglice zbog progona u rodnoj zemlji. Badalova nije bilo nekoliko nedjelja, da bi se pojavio u Dušanbeu i trenutno je u pritvoru.
“Diplomat” piše i da je novinar Daler Šaripov u aprilu osuđen na godinu dana zatvora zbog “podsticanja religiozne mržnje”, nakon što je objavljen tekst u kojem piše da islam ne opravdava terorističke činove. U junu je grupa američkih senatora apelirala u pismu upućenom Rahmonu da oslobodi novinara.
Neregularnosti na izborima
Zvanični rezultati posljednjih predsedničkih izbora u Tadžikistanu biće objavljeni za nedjelju dana, kako su rekli zvaničnici CIK-a, a mediji već prenose da je bilo brojnih neregularnosti. Video koji su reporteri RFE/RL snimili u prijestolnici Dušanbe pokazuje dva muškarca kako guraju glasačke papiriće u kutije na biralištima. Dvije žene iz sjevernog grada Hučanda otvoreno su rekle da su dale više od jednog glasa. Obje su tvrdile da su glasale u ime drugih članova porodice, što je praksa koja je nezakonita u Tadžikistanu.
Iako se stručnjaci slažu da je malo vjerovatno da će Tadžikistan zahvatiti protesti kao što se dogodilo u Bjelorusiji i Kirgistanu, Rahmon i njegova vlada suočeni su sa izazovima bez presedana.
Pandemija i crna ekonomska prognoza otvorile su pitanja o tome kako će Tadžikistan moći isplaćivati svoj spoljni dug, koji je preko trećine BDPa. “Al Jazeera” ističe da je ova centralnoazijska zemlja najviše dužna Kini.
Sprema sina za nasljednika
Unazad je bilo spekulacija da Rahmon razmatra da se povuče sa funkcije, ali izgleda da on gleda u budućnost. “Economist” piše da Rahmon – čija je zvanična titula Osnivač mira i nacionalne unije, vođa nacije – priprema svog sina Rustama Emomalija za nasljednika. Rustam, gradonačelnik Dušanbea, je u aprilu postao i predsjednik Senata, što znači da će se naći na mjestu predsjednika ukoliko se njegov otac povuče – iako ne djeluje da će se to skoro desiti.
Promijenio prezime
U martu 2007. Emomali Rahmonov je promijenio prezime u Rahmon, rješavajući se završetka „-ov“ u ruskom stilu. Također je iz svog imena uklonio patronim, Šaripovič. Rahmon je objasnio da je to učinio iz poštovanja prema svom kulturnom naslijeđu. Nakon poteza, mnoštvo vladinih zvaničnika, članova parlamenta i državnih službenika širom zemlje učinilo je isto. U aprilu 2016. Tadžikistan je zvanično zabranio davanje patronima i prezimena u ruskom stilu novorođenoj djeci.
(TBT, BLIC)