Izrael je zauzeo oko 1.200 kvadratnih kilometara sirijske Golanske visoravni 1967., nakon što je pokrenuo iznenadni zračni napad na egipatske saveznike Damaska i pokrenuo Šestodnevni rat u junu te godine. 1981. Tel Aviv je formalno anektirao teritorij. UN je tu odluku osudio kao “ništavu i bez međunarodnog pravnog učinka”.
Pokret nesvrstanih, koji broji 120 članova (NAM) objavio je političku deklaraciju čiji zahtjevi uključuju povlačenje Izraela s okupiranog sirijskog teritorija na Golanskoj visoravni.
U izjavi objavljenoj u petak, nakon virtualnog ministarskog sastanka, NAM je rekao kako njegovi članovi “osuđuju sve mjere koje je Izrael poduzeo, kako bi promijenio pravni, fizički i demografski status okupirane Golanske visoravni te još jednom zahtijevaju da se Izrael pridržava Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda broj 497 (1981) i da se u potpunosti povuče s okupiranog dijela Golana, do granica kakve su bile 04. lipnja 1967, u skladu s provedbom Rezolucija 242 (1967) i 338 (1973) Vijeća sigurnosti”.
Uz to, NAM je ponovio kako „pravedno i trajno rješenje pitanja Palestine u svim njegovim aspektima mora ostati njezin prioritet i da je to također trajna odgovornost Ujedinjenih naroda, sve dok se na zadovoljavajući način situacija ne riješi u svim aspektima, u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim Rezolucijama Ujedinjenih naroda”.
Skupina nacija također je potvrdila potrebu “poštivanja teritorijalnog integriteta, suvereniteta, suverene jednakosti, političke neovisnosti i nepovredivosti međunarodnih granica drugih država”, te suzdržavanja od intervencije u unutarnjim poslovima drugih zemalja.
Osnovan 1961. godine u jeku Hladnog rata između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, NAM je viđen kao alternativa ideji bipolarnog svjetskog poretka dvaju konkurentskih vojnih blokova. Danas se NAM sastoji od 120 država članica, s većinom zemalja s Bliskog Istoka i iz Afrike, plus države iz Latinske Amerike i Azije te nekoliko post-sovjetskih republika. Kina, Meksiko, Brazil i više od desetak drugih zemalja služe kao promatrači.
Trumpova administracija službeno je priznala izraelski “suverenitet” nad Golanskom visoravni u ožujku 2019. Deseci zemalja, uključujući američke europske saveznike, osudili su tu odluku. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je to “svjesnom i namjernom demonstracijom bezakonja”.
Ranije ovog ljeta, povodom rođendana predsjednika Trumpa, izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je “praktične korake” za stvaranje takozvanog naselja “Trump Heights” na tom području, u čast predsjednikovog priznanja izraelske kontrole nad tim teritorijem. Izraelska vlada planira izdvojiti oko 2,3 milijuna dolara za izgradnju naselja.
Izrael je okupirao Golansku visoravan u lipnju 1967. nakon što je izveo preventivni zračni udar na egipatske zračne luke i time započeo Šestodnevni rat protiv koalicije arapskih država, uključujući Egipat, Siriju i Jordan. 1981. Tel Aviv je formalno anektirao teritorij, ali Vijeće sigurnosti, uključujući SAD, nije usvojilo tu odluku, unatoč njihovom savezništvu s Izraelom. U prosincu 1981. Vijeće sigurnosti jednoglasno je proglasilo potez Izraela “ništavnim”. Međutim, iza kulisa, Reaganova administracija nije vršila pritisak na Izrael kako bi on povukao svoju odluku, a u siječnju 1982. Washington i njegovi saveznici stavili su veto na drugu Rezoluciju u kojoj se poziva međunarodna zajednica na poduzimanje mjera i stavljanje pritisaka na Izrael.
Damask je u više navrata naglasio da se nikada neće odreći suvereniteta nad Golanskom visoravni i upozorio je da, prema međunarodnom pravu, ima pravo povratiti svoj teritorij, koristeći bilo koja potrebna sredstva.
S Golanskom visoravni, Izrael nastavlja zauzimati 22 kilometra dug dio libanonskog teritorija poznat kao Shebaa Farms, kao i međunarodno priznati palestinski teritorij Zapadne obale, Istočnog Jeruzalema i pojasa Gaze.
(TBT, Mediji)
