“Ustav koji je napisan prije 25 godina treba prilagoditi sadašnjem vremenu. Treba više funkcionalnosti, efikasnosti, mada to ne znači i više centralizacije. Ono što će se sigurno mijenjati, to će biti kroz provedbu velikog broja presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Neprihvatljivo je da se jedan nemali dio stanovništva BiH ne može kandidirati (na izborima)” kazao je Inzko u intervjuu što ga u petak donosi sarajevski list “Dnevni avaz”.
Kao primjer apsurdne situacije Inzko je naveo činjenicu da se, primjerice, Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ili Srbi iz Federacije BiH ne mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH.
Da je riječ o diskriminaciji koja mora biti uklonjena iz ustava i izbornog zakonodavstva BiH, Europski sud za ljudska prava presudio je još 2016. godine po tužbi koju je protiv BiH 2007. godine podnio Ilijaz Pilav iz Srebrenice. On je državu tužio zbog činjenice da se kao Bošnjak nastanjen u entitetu RS ne može kandidirati za državni vrh.
No to je tek jedna od presuda suda u Strasbourgu protiv BiH, a Inzko je podsjetio da u toj zemlji postoje druge presude kojima je potvrđeno da su diskriminirani i pripadnici manjina, djeca iz mješovitih brakova kao ljudi koji žele biti samo građani.
“To će se sigurno mijenjati ako BiH želi u EU. A, prema izraženim namjerama svih političara, BiH to želi”, kazao je Inzko.
U BiH je trenutačno najaktualnija rasprava o izmjenama izbornog zakona koja bi se temeljila na presudi Ustavnog suda BiH po tužbi Bože Ljubića i koja potvrđuje kako je nužno osigurati poštivanje načela legitimnog predstavljanja interesa konstitutivnih naroda.
Odnosi se to konkretno na uspostavu Doma naroda parlamenta Federacije BiH, a time i Doma naroda na državnoj razini no HDZ BiH inzistira da se u duhu ove presude donese odgovarajuće rješenje i za izbor članova Predsjedništva BiH kako bi se osiguralo da hrvatskog člana biraju Hrvati.
No uz ovu presudu Ustavnog suda BiH postoji i cijeli niz presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na ustav i izborni zakon pri čemu je najstarija ona iz 2009. u slučaju “Sejdić-Finci”, kojom je utvrđena diskriminacija pripadnika etničkih manjina u izbornom procesu.
(TBT)
