MARKER
Psihološka istraživanja kažu da su ljudi za vrijeme
novogodišnjih i božićnih praznika skloniji depresiji i samoubilačkim mislima
nego u ostalim danima godine. Naučnici tvrde da mnogi ljudi, pritisnuti
finansijskom krizom i osjećanjem manje vrijednosti, kroz najveću krizu prolaze
upravo u trenucima kada se drugi vesele i dobro provode
FOTO: (Reuters)
Doktorica psihologije Svetlana Zdravković objašnjava da
praznici kod ljudi pokreću razna burna osjećanja, među kojima i crne misli.
– Nerijetko se dešava da približavanje praznika i svega što
oni sa sobom nose pokreće u ljudima različita osjećanja. S jedne strane,
svečana i praznična atmosfera neke ljude inspiriše na nešto lijepo, na
očekivanje dobrog provoda i novih šansi za bolji život. S druge strane, nije
mali broj onih koji u takvim situacijama počinju da prave bilans onoga što su
do sada uradili za sebe ili svoje bližnje. Ukoliko su osobe usamljene (što je
danas veoma raširena pojava u svijetu koji je sve više otuđen), pritisnute
lošom materijalnom situacijom ili nekim drugim problemom koji ih opterećuje,
može se očekivati i pojavljivanje takozvanih crnih misli, odnosno pomišljanje
na suicid – kaže dr Zdravković.
Nijemci najugroženiji
Istraživanja sprovedena nedavno u Njemačkoj kažu da su pred
praznike najugroženiji mladi uzrasta od 12 do 24 godine. Depresivna stanja u
koja upadaju zbog neispunjenih životnih očekivanja u 20 procenata se završavaju
fatalnim ishodom – samoubistvom. U drugu rizičnu grupu spadaju oni između 35 i
54 godine, ali se rijetko ko iz te grupe odlučuje da digne ruku na sebe, češće
potraže stručnu pomoć. Psiholozi tvrde da oni uspijevaju pronaći utjehu i razumijevanje
u porodici, te na taj način izbjegavaju da pribjegnu suicidu.
– Veliki je broj pacijenata kod kojih praznična atmosfera
intenzivira već postojeću simptomatologiju – anksioznost i neraspoloženje. Rijetko
dođe dotle da čovjek razmišlja o konkretnim koracima kojima bi sebi učinio
nešto nažao. Svrha njihovog dolaska na psihoterapiju upravo je da redovnim
bavljenjem sobom budu više u kontaktu sa sopstvenim osjećanjima – i onima koje
procjenjuju kao pozitivna i onima koje doživljavaju kao negativna. Iz tog
razloga tuga pojačana prazničnom atmosferom može na vrijeme prepoznati i
prevazići prije nego što preplavi osobu i dovede do suicidnih ideja. Ovi ljudi
su zbrinuti, a onima koji počnu razmišljati u navedenom smjeru svakako bih
preporučila da se obrate stručnjaku koji bi im pomogao da na što brži i
bezbolniji način prevaziđu problem koji ih muči.
Naša sagovornica dodaje da prazničnu krizu najjače osjećaju
stari, čiji je socijalni život sveden na minimum, ali i mladi ljudi koji se osjećaju
izolovano od svojih vršnjaka:
– Ovakvim razmišljanjima su najčešće izložene ranjive grupe
kao što su starije osobe sa malo socijalnih kontakata i podrške, ali i mladi
ljudi koji se osjećaju izolirano i neostvareno. Neke socijalno ugrožene osobe
su također pod rizikom. Ljudi kod kojih je od strane stručnjaka već prepoznat
neki psihijatrijski poremećaj kao što je intenzivna depresivnost mogu biti
potencijalno ugroženi ukoliko se ne javljaju redovno na kontrole. Naravno,
osobe koje su veoma nezadovoljne i neraspoložene, a ne liječe se, još su pod
većim rizikom.
Međutim, naša sagovornica skreće pažnju na to da prazničnoj
depresiji nisu podložni samo oni koji već imaju određene psihološke tegobe, već
i oni koji nikad nisu potražili stručnu pomoć:
– Ljudi kod kojih nisu registrirani veći psihijatrijski i
psihološki problemi takođe u nekim situacijama mogu pomisliti na to da sebi
učine nešto nažao. To se ponekad može očekivati u izuzetno stresnim ili kriznim
životnim situacijama na koje osoba nije spremna i za koje u tom trenutku ne
vidi nikakvo rješenje. Ukoliko se ovakva situacija poklopi i s periodom
praznika, ima smisla povećati oprez – tvrdi Zdravkovićeva, koja kaže da lijek za
takvo stanje svakako postoji.
Samoubistva u porastu
Američki psiholozi tvrde da je stopa samoubistava u SAD u
naglom porastu. Prema njihovim podacima, u Americi se godišnje dogodi 30.000
samoubistava. Ta brojka daleko premašuje smrtne slučajeve izazvane
automobilskim nezgodama i ubistvima.
– Lijekovi za prazničnu depresiju mogu biti veoma raznoliki,
zavisno od toga koliko je neraspoloženje izraženo, kao i od konkretne životne
situacije osobe. Ono što se uopšteno može reći jeste da svakako ima smisla
okrenuti se i posvetiti dragim osobama, nalaženju nekih manje ili više skromnih
i prije svega kreativnih načina za njihovo darivanje, kao i nalaženju vremena
koje ćemo s njima provesti. Pored toga, sasvim je na mjestu usredsrediti se na
dobre stvari koje smo postigli u godini na izmaku, umjesto usmjeravanja pažnje
na ono čime nismo zadovoljni. Nagrađivanje samog sebe za to što postojimo i što
imamo izvjesne vrline važna je stvar. Naravno, to su samo neki od mogućih
načina da sami sebi pomognemo. Ljudi koji su prilično neraspoloženi sigurno će
za sebe učiniti najbolje ukoliko se što prije obrate psihijatru, psihologu ili
psihoterapeutu – zaključuje Zdravkovićeva.
(The Bosnia Times, informer.rs)