GLOBAL
Najbolja zemlja za život je Norveška, a Bosna se nalazi na 85.
mjestu, pokazuju najnoviji podaci o društvenom razvoju za 2015. koje je Program
Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) službeno predstavio ove sedmice.
FOTO: (Shutterstock)
Najbolja zemlja za
život je Norveška, a Bosna se nalazi na 85. mjestu, pokazuju najnoviji podaci o
društvenom razvoju za 2015. koje je Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)
službeno predstavio ove sedmice.
Na drugom je mjestu Australija, slijede Švicarska, Danska, Holandija,
Njemačka, Irska, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Novi Zeland. Od 20
najboljih zemalja za život, 11 ih se nalazi u Evropi. Na samom začelju liste od
188 zemalja nalaze se Eritreja, Centralna Afrička Republika i Niger.
Od zemalja u susjedstvu, najbolje je rangirana Slovenija na
25. mjestu, Crna Gora se nalazi na 49. mjestu, Srbija na 66., Makedonija na 81.
Hrvatska se kao i godinu ranije nalazi na 47. mjestu čime se svrstava u zemlje
“vrlo visokog društvenog razvoja”, mjereno prema Indeksu društvenog
razvoja koji u obzir uzima očekivano trajanje života i njegovu kvalitetu,
dohodak po glavi stanovnika, pismenost i druge faktore.
Hrvatska se sa registrovanom stopom nezaposlenosti od 17,2
posto nalazi među zemljama EU s najvišom nezaposlenošću. Posmatrajući strukturu
nezaposlenih osoba prema dobi, podaci ukazuju na to da čak 55 posto od ukupnog
broja nezaposlenih pripada dobnoj skupini od 20 – 45 godina, odnosno
najproduktivnijoj radnoj dobi. Gotovo polovina (oko 47 posto) od ukupnog broja
nezaposlenih spada u skupinu dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno nezaposleni
su duže od godinu dana.
Osim toga, određene skupine kao što su mladi, stari, žene,
osobe s invaliditetom, pripadnici manjinskih skupina pa i čitave regije
(pogođene de-industrijalizacijom) su u posebno nepovoljnom položaju kad se radi
o pristupu radu. Mnogi su izloženi nepovoljnim uvjetima, nesigurnim i
informalnim oblicima rada. Pitanja dostojanstva, sigurnosti rada i
zaposlenosti, fleksibilnosti tržišta rada, konkurentnosti preduzeća i
zaposlenih, teme su koje su pod utjecajem globalizacije i ekonomske krize, sve
češće stavljaju u prvi plan kad se govori o ekonomskom rastu i zapošljavanju.
Kao i u drugim zemljama u svijetu, i u Hrvatskoj, postaje jasno da uobičajeni
ili iskušani odgovori na ta pitanja više ne zadovoljavaju te su potrebni novi
modeli održivog i uključivog razvoja. Ovaj izvještaj nudi primjere kao
inspiraciju za nove načine promišljanja i djelovanja za održivi društveni
razvoj.
Oko 830 miliona ljudi i dalje živi s manje od dva dolara
dnevno
Fokus ovogodišnjeg izvještaja o društvenom razvoju je na
područje rada koje se uvelike mijenja uslijed ekonomskih i financijskih kriza,
tehnoloških promjena, globalizacije, starenja društva i ekoloških izazova.
Visoko kvalificiranim radnicima i onima koji imaju pristup tehnologiji na
raspolaganju su nove vrste poslova i novi načini rada. No, predviđa se kako će
tehnološke inovacije dovesti i do nestajanja mnogih poslova.
Globalno, izvještaj pokazuje kako 2 milijarde ljudi
zahvaljujući napretku u području obrazovanja i zdravstva živi bolje sada nego
prije 25 godina. No, 830 miliona ljudi i dalje živi s manje od dva dolara
dnevno. Više od 200 miliona ljudi, uključujući 74 miliona mladih je
nezaposleno, a 21 milion ljudi se prisiljava na rad.
Žene čine čak 52 posto globalne radne snage, no svaka tri od
četiri radna sata su im neplaćena. Žene često nose i teret skrbi za članove
svojih porodica, a starenjem stanovništva taj će se pritisak dodatno
povećavati, upozorava se u izvještaju. Globalno, žene u prosjeku zarađuju 24
posto manje od muškaraca i zauzimaju manje od četvrtine viših poslovnih
pozicija u svijetu.
Osim toga, rizici vezani uz nesigurnost rada široko su
rasprostranjeni: 61 posto zaposlenih u svijetu radi bez ugovora, a samo 27
posto svjetske zaposlene populacije ima odgovarajuću socijalnu zaštitu.
“Dostojanstven rad doprinosi ekonomiji, ali i obogaćuje
ljudske živote. Sve zemlje moraju odgovoriti na nove izazove u svijetu rada te
iskoristiti mogućnosti za poboljšanje života ljudi i osiguravanje dostojne
egzistencije”, poručila je Helen Clark, administratorica UNDP-a.
Demografske promjene, migracije i zaštita životne sredine
najveći izazovi za Evropu
Kad je riječ o Evropi, najveće izazove predstavljaju
demografske promjene, migracije i zaštita životne sredine. Stopa zaposlenosti u
Evropi i Centralnoj Aziji kreće se oko 51 posto, no velik problem je
nezaposlenost mladih koja iznosi 19,5 posto, a u pojedinim zemljama taj je
postotak još veći. U mnogim zemljama, niske stope prirasta u kombinaciji sa
starenjem stanovništva i migracijama vode do smanjenja udjela radno sposobne snage.
Čak i kad postoje prilike za zaposlenje, žene u zemljama Evrope
i Centralne Azije zarađuju u prosjeku 19 posto manje od muškaraca, a 30 posto
žena agažovano je u sferi tzv. ranjive zaposlenosti (samozaposleni i pomažući
članovi kućanstava). Stoga se poziva na osiguravanje jednakih plaća, doličnog i
plaćenog rodiljnog dopusta te bavljenje problemima poput nejednakosti u
pristupu radnim mjestima i uznemiravanja na radnom mjestu.
Sve je izraženiji jaz između vještina traženih na globalnom
tržištu rada i stvarnih kvalifikacija radnika uprkos visokom postotku
visokoobrazovanih u Evropi i Centralnoj Aziji. Okretanje zelenim poslovima,
energetskoj učinkovitosti i održivosti zahtijeva stjecanje novih znanja i
vještina te prihvatanje novih tehnologija i standarda. U konačnici, takav
pristup doprinijet će društvenom razvoju u zemljama Evrope i Centralne Azije
kao i održivosti njihovih ekonomija, navodi se u izvještaju.
Izvještaj također ističe kako rad ubrzava društveni razvoj
ako je temeljen na javnim politikama koje promiču produktivne, pristojno
plaćene, zadovoljavajuće i kvalitetne mogućnosti zapošljavanja i rada. Takve
politike doprinose razvoju vještina i potencijala radnika i radnica i ključno,
omogućavaju pristup pravima, sigurnosti i blagostanju, a pri tome razvijaju i
ciljane intervencije radi promicanja prava na rad skupina u nepovoljnom
položaju. Države će svoje mjere javnih politika koje se bave novim oblicima
rada krojiti ovisno o vlastitim specifičnostima.
(The Bosnia Times, Index.hr)