ANALITIKA
U zavisnosti od indeksa Global Power koji
obračunava različite faktore u vezi sa armijama u svijetu, Turska sa nalazi na
desetom mjestu po brojnosti oružanih snaga (SAD je na prvom, a Rusija zauzima
drugo mjesto).
Piše Metodi Metodijev, thebosniatimes.ba
Nakon što je Turska oborila ruski vojni
avion SU-24 na granici sa Sirijom, napetost u svijetu je polako rasla. Mnogi su
čak strahovali da je na pomolu i najgore, novi svjestki rat. U posljednje
vrijeme zveckanje oružja između Moskve i Ankare se smanjilo, ali je na pomolu
ekonomski rat Rusije protiv Turske, koji će vjerovatno dugo potrajati obzirom
na čvrste ruske stavove po pitanju turskih aktivnosti u Siriji i regionu
Bliskog Istoka.
S druge strane se nastavljaju i diskusije
ko je trenutno vojno “jači” – Turska ili Rusija. Činjenice otkrivaju
da se ruski budžet za vojsku za 2015. u odnosu na 2008. godine povećao skoro za
trećinu, dok bi očekivani rast u naredne tri godine trebao iznositi čak 44
posto. Inače, sadašnji vojni budžet Rusije bar zvanično iznosi 76,6 milijardi
dolara, dok vojni budžet Turske je nešto malo iznad 18 milijardi dolara.
Turska je članica NATO-saveza još od 1952.
godine i to je maltene najvažnija činjenica u ovoj raspravi. Duboke su sumnje
da bi NATO savez u ovom trenutku krenuo u vojni konflikt sa Rusijom koji bi
automatski prerastao u Treći svjetski rat. U zavisnosti od indeksa Global Power
koji obračunava različite faktore u vezi sa armijama u svijetu, Turska sa
nalazi na desetom mjestu po brojnosti oružanih snaga (SAD je na prvom, a Rusija
zauzima drugo mjesto). Trenutno u turskoj armiji služi oko 400.000 ljudi, dok u
ruskoj armiji ta brojka prelazi 740.000. U rezervi Turska ima skoro 200.000
vojnika, dok Rusija – više od 2.400.000. Što se tiče vazduhoplovnih snaga,
Turska ima na raspolaganju 1.020 borbenih aviona, od njih oko 300 tipa F-16,
napravljenih po američkoj licenci. Moskva raspolaže sa oko 3.500 aviona
različitih namjena i vrsta. Što se tiće lovaca Turska ih ima 223 naspram 769
koliko imaju Rusi. Rusi imaju i strateške bombardere TU-95 i TU-160, koji mogu
da nose nuklearne bombe, a Ankara ih nema. Turska ima i letjelice “IAI
heron” izraelske proizvodnje – deset ovakvih aviona specijalne izrade, sa
jačim motorima i dodatnom opremom, dok su ostali avioni uglavnom lovci F-4
starije proizvodnje. U službi Turske su i tri američke bespilotne letjelice
tipa “MQ-1 predator”. Kada se opreme “hellfire” raketama,
ovi dronovi mogu gađati mete na zemlji, a da ostanu potpuno neprimijetni.
“Black hawk” ili “crni jastreb” je vojni helikopter, koji i
dalje koristi američka vojska. Turska je nedavno potpisala ugovor o nabavci 115
modifikovanih letjelica (do ovog trenutka je dobila njih nešto manje od 35).
Rusija raspolaže sa više od 1.230 helikoptera tipa MI i KA (poznat po nadimkom
“Crna ajkula”) koji su mulitifunkcionalni i sa oko 450 transportnih
helikoptera.
Na kopnu ruska armija demonstrira još veću
prednost. U armiji Turske postoji oko 3.800 tenkova, ali samo njih 300 su
savremenog tipa “Leopard” 3 i 4, dok su ostali stari tenkovi “Leopard” 1 i 2 i
američki M60 i M48. Ove godine Turska vojska je ponosno predstavila svoj
“altaj” tenk. Proizvodi ga turska kompanija “Otokar”, koja
inače proizvodi autobuse. Ali još uvijek taj tenk nije široko ušao u armiju. Sa
svoje strane Moskva raspolaže sa više od 15.000 tenkova, većina njih modernih
T-80 i T-90U.
Turska također raspolaže slabim sredstvima
za protivvazdušnu odbranu kao i manjim brojem taktičkih raketnih kompleksa. U
Turskoj još uvijek nemaju naoružanje kao što je ruski S-300, a još manje S-400,
mada postoji određena količina kompleksa raketnog sistema MGM-140, dizajniranih
u SAD i sposobnih da precizno gađaju mete na 160 kilometara daljine.
Po pitanju oklopnih vozila količinski Rusi
prednjače, ali i u Turskoj mobilnost kopnenih snaga je na sve većem nivou. Po
tehničkim karakteristikama turski “BMC kirpi” (kirpi na turskom znači
jež) koj je domaći proizvod Turske ne odstupa od ruske BTR 90 i BMP-3. Trenutno
turska vojska posjeduje oko 600 ovakvih vozila, dok u ruskoj armiji broj
oklopnih vozila je najvjerovatnije ukupno iznad 25.000 računajući i stari tip
MTLB, BTR-80, BMP-2 itd.
Pomorske snage Turske su slabije od ruskih.
Brojčano Ankara raspolaže sa 115 jedinica, dok Moskva – sa 352. Ali većina
ruskih jedinica nije u Crnom moru za razliku od turskih. U tom regionu Turska
ima 11 fregata, 5 korveta i 8 dizelskih podmornica, dok Rusija može računati na
ukupno 16 pomorskih jedinica, od njih 2 dizel podmornice.
Po pitanju obuke obje armije imaju jako
dobre prakse kada se ima u vidu da su ratovale u zadnih 10 godina skoro neprekidno
– turska armija sa Kurdima u Jugoistočnom Anadolu, a Rusi – u Čečeniji,
Dagestanu, Gruziji itd., tako da obje vojske imaju dovoljno ratnog iskustva.
(The Bosnia Times)
