POLITIKA
Ovako će se završavati svaki državni spor
sa RS kad Bošnjake predstavljaju hodže i čistačice!
FOTO: (Agencije)
Zakon o Ustavnom sudu BiH, koji će
predstavnici RS uputiti u proceduru usvajanja u Parlament BiH, predviđa da u
njegovom sastavu budu isključivo domaće sudije koje će imenovati entitetski parlamenti,
a da svaku sudsku odluku mora podržati barem jedan sudija iz svakog
konstitutivnog naroda.
Ustavni sud BiH ima devetoro sudija – troje
stranaca i po dvoje iz svakog od tri konstitutivna naroda. RS će predložiti
zakon o Ustavnom sudu u skladu sa izjavom političkog vrha Srpske usvojenom
poslije odluke tog suda da je neustavan dio Zakona o praznicima RS kojim je
definisano da se 9. januara proslavlja Dan Republike. Odluku je donijelo troje
stranih i dvoje bošnjačkih sudija zbog čega je i pokrenuta procedura za
donošenje zakona kojim bi bilo onemogućeno preglasavanje i eliminisani stranci.
Radna grupa za izradu zakona o Ustavnom
sudu BiH, sastavljena od pravnih eksperata koje su predložile najjače stranke u
Srpskoj, juče je završila posao i tekst zakona će proslijediti liderima
političkih partija. Predsjednici SNSD-a, SDS-a, DNS-a, PDP-a, SP-a i NDP-a bi,
prema dogovoru postignutom 29. novembra, zakon trebalo da upute predstavnicima
RS u Parlamentu BiH i od tog momenta teče rok od 120 dana za njegovo usvajanje
definisan zajedničkom izjavom. Prema zajedničkoj izjavi lidera stranaka, ako u
tom roku zakon o Ustavnom sudu BiH ne bude usvojen, biće razmotreni novi potezi
RS, a kao mogućnost je naveden i bojkot institucija BiH.
Predstavljajući najvažnije dijelove zakona
o Ustavnom sudu, član radne grupe Momčilo Novaković kaže da je predviđeno da
bude birano devetoro sudija.
– Troje bi bilo birano iz RS, a šestoro iz
FBiH. Predviđeno je da sudije iz Srpske bira Narodna skupština RS, a iz FBiH
Predstavnički dom Parlamenta FBiH – kazao je Novaković.
Dodao je da nije određena nacionalna
pripadnost sudija koje će biti birane u svakom od entiteta.
– Ne možemo dirigovati ko će biti izabran,
a na kraju krajeva, to bi bilo suprotno stavu Evropskog suda za ljudska prava
definisanom u slučaju “Sejdić i Finci”. Definisali smo, međutim, da
prilikom odlučivanja u Ustavnom sudu BiH odluka ne može biti donesena dok za
nju ne glasa bar jedan sudija iz svakog naroda. Zbog toga nije predviđeno
formiranje vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa – istakao je
Novaković navodeći da će, nakon što poslanici iz RS u Parlamentu BiH dobiju
zakon, odlučiti o formi u kojoj će ga uputiti u proceduru i ko će ga zvanično
predložiti.
On je istakao da tekst zakona ne sadrži
nijednu odredbu suprotnu Ustavu BiH.
– Sada nas čeka najteži posao, a to je da
zakon bude usvojen. Odgovornost za budućnost BiH imaju oni najbrojniji, a to su
bošnjačke partije. U protivnom će nastati ozbiljan problem i sumnja ne samo u
odluke Ustavnog suda već i sve druge koje budu donošene na nivou BiH, a u
kojima učestvuju stranci. Napravili smo dobar zakon koji nije ni protiv koga i
koji treba da onemogući majorizaciju. Ovaj zakon zaslužuje da dobije podršku
Parlamenta BiH – rekao je Novaković.
Član radne grupe Željko Mirjanić rekao je
da je rezultat njihovog rada pravno korektan i dosljedno pravno-tehnički
izveden tekst zakona.
– U zakonu tražimo da nema stranih sudija i
da BiH kao suverena zemlja treba da imenuje svoje sudije – istakao je Mirjanić.
Perica Bundalo, koji je takođe bio u radnoj
grupi, očekuje da lideri političkih partija u RS jedinstveno podrže zakon kako
bi sa punom podrškom bio upućen u proceduru usvajanja.
U skladu sa zajedničkom izjavom, u RS će
biti održan i referendum na kojem će građani moći da se izjasne da li
podržavaju odluku Ustavnog suda da se 9. januara ne slavi Dan Republike. Odluka
o raspisivanju referenduma trebalo bi da se nađe pred poslanicima Narodne
skupštine RS do kraja godine, a zbog duge procedure njenog usvajanja održavanje
referenduma moguće je u martu.
Najvažnije odredbe zakona
– Od devetoro sudija troje bira parlament
RS, a šestoro FBiH
– U Ustavnom sudu BiH nema stranih sudija
– Za svaku odluku mora glasati najmanje
jedan sudija iz svakog konstitutivnog naroda
(The Bosnia Times, Glas Srpske)
