Piše: Carl Bildt, thebosniatimes.ba
Sino-američki sukob je već postao centralno pitanje uoči američkih predsjedničkih izbora u novembru jer je administracija predsjednika Donalda Trumpa već donijela jasnu odluku da su žestoki napadi na Kinu jedan od načina da odvrati pažnju od svojih propusta.
Ali čak i ako Trump izgubi od svog verovatnog rivala Joea Bidena, bilateralni sukob će eskalirati i dalje. U okviru američkog političkog i vanjskopolitičkog establišmenta, aktivno traženje načina da se zauzda, spriječi ili čak preinači geopolitički uspon Kine predstavlja dvopartijsku težnju.
Ipak, malo je vjerovatno da bi SAD ili bilo ko drugi mogao ostvariti taj cilj, čak i najagresivnijom politikom. Kineski BDP po glavi stanovnika (prema paritetu kupovne moći) predstavlja otprilike trećinu BDP-a po glavi stanovnika SAD ili većine evropskih zemalja. Ali kada je riječ o cjelokupnoj veličini ekonomije, ona brzo sustiže SAD i EU.
Niko ne može pouzdano znati kako će se tokom predstojećih decenija razvijati ekonomska priča Kine, ali aktuelni trendovi ukazuju da će ona nastaviti bilježiti mnogo brži rast nego SAD ili EU.
Ako može da smanji bar pola razlike u BDP po glavi stanovnika u odnosu na Tajvan, njena ekonomija će postati (zahvaljujući broju stanovnika) dvostruko veća od ekonomija SAD ili EU.
Uprkos pandemiji kovida 19, i Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka očekuju da kineska ekonomija zabilježi pozitivan rast ove godine.
U međuvremenu, i SAD i Evropa bilježe značajno smanjenje, čemu se ne nazire kraj. Rezultat je to što će pandemija dodatno osnažiti relativan uticaj Kine u globalnoj ekonomiji.
Doduše, s obzirom na starenje populacije, masovni državni sektor koji pravi gubitke i sve veći dug, Kina će se suočiti sa snažnim ekonomskim čeonim vjetrovima u predstojećim godinama, naročito ako strukturalne reforme i dalje budu nisko rangirane na listi prioriteta kineskog predsjednika Xija Jinpinga.
Kineski politički sistem je bolno nepodesan za upravljanje modernim društvom. Prije nego što je umro od kovida 19, Li Venliang, ljekar koji je bio stacioniran u Vuhanu, a koji je bio ušutkan nakon što je pokušao podignuti uzbunu zbog epidemije virusa korona, ukazao je da „jedno zdravo društvo ne treba imati samo jedan glas“.
Prema tom standardu koji se ne može dovesti u pitanje, kineski politički sistem je zaista lošeg zdravlja. I dalje će biti podložan svim vrstama morbidnih i nepredvidljivih boljki.
Ipak, ne može se osporiti da će Kina biti sve važniji dio globalne ekonomije tokom predstojećih godina.
Njeno sve šire prisustvo će svima donijeti nove izazove, ali naročito Evropljanima. Pošto Evropa više ne može računati na SAD kao na pouzdanog, sličnog partnera, morat će da uspostavi sopstveni pristup.
Nova evropska strategija prema Kini treba da počiva na dva stuba. S jedne strane, angažman na pitanjima od zajedničkog interesa može i mora da se nastavi. Kina je zaslužna za gotovo 30 odsto globalnih emisija štetnih gasova.
Pošto je sada jedan od glavnih političkih ciljeva Evrope težnja ka prelasku na zelenu energiju, odnosno da se do 2050. postigne nulta suma emisija, izbegavanje dijaloga s Kinom nije opcija.
Isto važi za druga međunacionalna pitanja, kao što su trgovina i javno zdravlje. I Evropa i Kina imaju snažan interes u očuvanju globalnog trgovinskog sistema, a to će zahtijevati saradnju za reformu Svetske trgovinske organizacije (STO).
Izlazak SAD iz STO i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je izuzetno kontraproduktivno i stvara još veći teret za EU kada je riječ o reformi i snaženju ovih neophodnih multilateralnih tijela.
Posljednja svjetska zdravstvena skupština SZO pokazala je da EU zaista može igrati važnu, konstruktivnu ulogu po tom pitanju, dok SAD nastavljaju same sebe marginalizirati.
S druge strane, EU sve više vidi Kinu kao „sistemskog rivala“, čije se vrijednosti i interesi neizbježno kose s njenim.
Očito postoji potreba za jačim mehanizmom za ispitivanje kineskih investicija u osjetljive evropske sektore i za obezbjeđivanje fer konkurencije između evropskih firmi i kineskih korporacija koje subvencionira država.
Kada je riječ o nizu pitanja, bit će potrebno da evropski politički odlučioci i diplomate učine više da obezbijede da Kina ispuni obećanja koja je dala.
Malo ima sumnje da evropsko javno mnijenje počinje da se okreće protiv Kine i da će to imati uticaja na politiku.
Pošto kineski režim strože postupa prema Hongkongu, prijeti Tajvanu i održava represiju u Sinkjangu i drugim regionima, zemljama poput Mađarske će biti mnogo teže da blokiraju djelovanja EU u odbranu ljudskih prava i vladavine prava u Kini.
Zadatak EU jeste uspostaviti ravnotežu između ova dva stuba. Iako će Evropa i dalje biti jedinstvena sa SAD kada je riječ o mnogim pitanjima, neće se odreći svog angažmana s Kinom na pitanjima od obostranog interesa.
A dok Evropljani moraju da budu realni u vezi sa sve većim kapacitetima Kine da koristi svoj uticaj na svjetskoj sceni, kineski lideri bi dobro učinili ako bi također ostali realni.
Nasilna akcija u Hongkongu bi natjerala EU da zauzme mnogo strožiji stav kada bude uspostavljala svoj novi strateški pristup.
(TBT, Project Syndicate)