BUSINESS
Inspektori za privredni kriminalitet
Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske otkrili su čitavu mrežu
fiktivnih firmi uvezanih sa vrhom Balkan Investment Banke koje su po uhodanom
sistemu oštetili Balkan Investment Banku za više od 56 miliona KM, a za to je
znala i Agencija za bankarstvo RS.
Inspektori za privredni kriminalitet
Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske otkrili su čitavu mrežu
fiktivnih firmi uvezanih sa vrhom Balkan Investment Banke koje su po uhodanom
sistemu oštetili Balkan Investment Banku za više od 56 miliona KM, a za to je
znala i Agencija za bankarstvo RS.
Poslovni portal CAPITAL.ba otkriva način na
koji je uprava Banke na čelu sa Edvinasom Navickasom, prema izvještaju MUP-a,
osnovala pet firmi kojima je Banka u samo nekoliko godina dala desetine miliona
maraka kredita za koje je unaprijed znala da nikada neće biti vraćeni. Štaviše,
novac od kredita je korišten za kupovinu akcija Fabrike glinice Birač, Telekoma
Srpske, ZIF Balkan Investment Fonda, Banje „Šeher“ Banjaluka, te udjela u
firmama u inostranstvu koje su bile akcionari Balkan Investment Banke.
Uprava Banke, od direktora, članova
Kreditnog, Nadzornog i Upravnog odbora, smišljeno i organizovano je firmama
„Balkanika“ i „Kvasko“ Banjaluka, „Kapitalni projekti“ Brčko, „Inegra“ Bihać,
te „Ensco 165“ Edinburg dala 65,8 miliona KM kredita za koje nije obezbjeđena
kreditna analiza, nisu dokumentovani finansijski izvještaji, nije bilo
obezbjeđenja, a rokovi dospijeća naplate su nekoliko puta prolongirani. Krediti
su odobravani i pored izričitog negativnog mišljenja kreditnog rizičara.
Koletar imovina koju su kupili kreditom!!!
Firma „Balkan Gas“ osnovana 2003. godine
mijenja naziv u „Balkaniku“ tri godine kasnije. Osnivač firme je „Corp System“
na Britanskim Djevičanskim ostrvima sa kapitalom od 50 hiljada KM. Međutim, u
2008. godini njen osnivač postaje „Montrade“ Villmington SAD. Direktori su se
smjenjivali – od Irene Štrkić, Paje Jovanovića, Vitalisa Sapogovasa do Bojana
Karanovića, objašnjava izvor CAPITAL-a.
Banka je zadnjeg dana januara 2008. godine
odobrila „Balkanici“ kredit od 7,6 miliona KM. Za taj novac Balkanika kupuje
akcije Fabrike glinice „Birač“ i to od Ukio banke, a potom te iste akcije
stavlja u zalog za prethodno dobijeni kredit. Dalje, Uprava BIB daje
„Balkanici“ novi kredit od 8,5 miliona KM kojima ona kupuje imovinu banke?!
Balkanika je za četiri miliona KM od
dobijenog kredita kupila Banjsko-rekreativni centar „Šeher“ Banjaluka.
Akcije zalog za već dobijeni kredit
Preduzeće „Kvasko“ osnovano je 2010.
godine, a osnivač i vlasnik je bila Đurica Nevenka, da bi poslije tu ulogu
preuzela Vinka Granulić, suprugra Milorada Granulića, šefa obezbjeđenja banke.
Dobro upućeni izvor CAPITAL-a kaže da je
samo 15 dana nakon registracije firme „Kvasko“, Banka joj odobrila kredit od
milion KM koji je iskorišten za kupovinu akcija Telekoma Srpske i ZIF Balkan
Investment fonda, a koje potom upisuju kao zalog u korist banke.
„Kvasko“ već poslije nekoliko mjeseci
prodaje te akcije, a Banka sa njim sklapa aneks ugovora i poveća im kredit sa
miliona na 5,7 miliona KM. Tim novcem „Kvasko“ kupuje akcije firme UAB „Turto
Valdimo Sprendimai“, koja je istovremeno bila i akcionar Balkan Investment
Banke.
Direktor i Nadzorni odbor Banke su „Kvasku“
dali kredite bez obzira na to što je ova firma samo u 2010. godini poslovala sa
gubitkom veći od 350 hiljada KM. Ova firma danas banci duguje više od 19
miliona KM.
Preko „Inegre“ kupovali nekretnine u Bihaću
Samo nekoliko mjeseci od registracije
firme, Banka je „Inegri“ Bihać dala kredit od milion KM. „Inegra“, kao i
„Kvasko“, ovim kreditom kupuje akcije Telekoma i ZIF Balkan fonda. Ove akcije
„Inegra“ ubrzo prodaje i od Banke dobija kredit od 5,7 miliona KM kojima takođe
kupuje akcije UAB „Turto Valdimo Sprendimai“, suvlasnika Balkan Investment
Banke.
„Inegra“ dobija još jedan kredit od čak 10
miliona KM kojima kupuje pet nekretnina banke u Ključu, Bosanskoj Krupi i
Bihaću, kaže izvor portala CAPITAL.
Zanimljivo, sva ova četiri preduzeća su za
dobijanje kredita založile nekretnine koje su bile u vlasništvu Banke ili su
već bile prodate jednom od ovih firmi. Na primjer, BRC „Šeher“ koji je bio
prodat „Balkanici“ korišten je kao obezbjeđenje kredita za firme „Kvasko“ i
„Inerga“. Pored toga, Banka je BRC „Šeher“ i dalje evidentirala kao svoju
materijalnu aktivu namijenjenoj prodaji.
Koleteral skladište u Škotskoj!
Firmi „Ensco 165 Limited“ u Edinburgu dat
je kredit od 2,5 miliona KM na osnovu odluke Nadzornog odbora kojie je
potpisala Angela Demencaviute i na osnovu prijedloga Kreditnog odbora kojeg su
potpisali Mirjana Čomić, Edvinas Navickas i Snežana Milutinović.
Koleteral za ovaj kredit je bila zaliha
robe u skladištu u Škotskoj za koju nije izvršen popis zaliha niti utvrđena
stvarna vrijednost robe. Drugo, milionski kredit je odobren 2011. godine, a kao
dokaz je korištena lager lista iz 2009.godine. Firma nije dostavila finansijske
izvještaje, nije utvrđena kreditna analiza prije odobravanja kredita. a rokovi
dospijeća su joj prolongirani više puta. „Ensco 165“ nije otplatio ni marke i
prema posljednjim podacima Banci Srpske duguje 1,6 miliona evra zbog čega je
ovaj krediti prebačen u kategoriju nenaplativih i izvršeno rezervisanje u
kompletnom iznosu.
Mail prepiska otkriva povezanost
Inspektori su prikupili brojne dokaze za
kriminal u Banci.
Da su Novickas i rukovodioci banke ne samo
znali, već i odlučivali i organizovali šemu izvlačenja novca poslužiće i
pronađene elektronske poruke iz kojih je vidljivo da su svi nalazi za Zahtjev
za odbrenje kredita zapravo stizali iz same Banke, kao i da je Uprava u svom
trenutku znala sve o platežnoj sposobnosti firmi koje su tražile kredit.
Pored toga što su sebi pribavili imovinsku
korist, plasirani krediti su služili za friziranje finansijskih izvještaja
Banke, odnosno za poboljšanje njene kreditne sposobnosti i likvidnosti, tako
što su prikrivali njenu stvarnu kreditnu izloženosti.
U jednom od otkrivenih mejlova direktor
„Balkanike“ Bojan Karanović traži od Navickasa da mu isplati putne troškove, a
u drugom Mirjana Čomić piše Navickasu i rukovodiocima Banke kako kreditni
dosijei firmi nisu kompletni, da su nepotpisani i neovjereni.
Mirjanu Čomić kao drugoosumnjičenu, odmah
poslije Edvinasa Navickasa, policija tereti da je, u svim slučajevima, kao
Predsjednik Kreditnog odbora i direktor Divizije za upravljanje rizicima, bez
obzira na negativno mišljenje Kreditnog rizičara, pripremala i potpisivala
skraćene prezentacije za Nadzorni odbor koji je potom davao saglasnost za
odobravanje kredita.
Injac sve znala!
Da je Agencija za bankarstvo RS znala šta
se dešava u banci pokazuje jedan od nalaza njenih kontrola u kojoj je
ustanovljeno da su krediti odobreni Balkanici korišteni za zatvarnje obaveza
prema ino-bankama u iznosu od 5,8 miliona evra. Kontrola Agencije je pokazala
da zahtjev za kredite nisu protokolisani, da je očigledna kreditna nesposobnost
klijenata, da je kreditna analiza nekvalitetna, da banke ne vrši monitoring, da
se sredstva plasiraju i prije zaključivanja ugovora o kupoprodaji, nenamjensko
trošenje kreditnih sredstava…
Nalazi kontrole pokazuju da će direktorica
Agencije Slavica Injac vrlo teško izbjeći odgovornosti za sva dešavanja u
Balkan Investment banci.
(The Bosnia Times, CAPITAL)