Smrt Georgea Floyda, zbog čega je jedan policajac uhapšen pod optužbom za ubistvo, bila je okidač za haos na ulicama američkig gradova. Već pet dana zaredom širom zemlje bukte u velikoj mjeri nasilni protesti protiv rasizma i policijskog nasilja.
Epicentar je u Minneapolisu na sjeveru zemlje, gde je Floyd ubijen. Tamo je u noći sa subote na nedelju raspoređeno novih 2.500 pripadnika Nacionalne garde. Prema izvještajima, ta garda, koja je neka vrsta rezervnog sastava vojske, raspoređena je i u glavnom gradu Washingtonu gdje se veliki protesti dešavaju pred Bijelom kućom.
Policijski sat je na snazi u 25 gradova, uključujući metropole Los Angeles, Chikago i Philadelphiju. Uprkos tome, ponovo je došlo do sukoba demonstranata i policije. U subotu je jedna osoba smrtno stradala, a još dvije su ranjene u sukobu s policijom u Indianapolisu.
Predsjednik Donald Trump je optužio „nasilničke grupe sa lijevog krila“ za vandalizam i blaćenje sjećanja na Georgea Floyda. „Ono što gledamo na našim ulicama nema nikakve veze sa pravdom ili mirom“, rekao je Trump. „Moja vlada će okončati nasilje rulje.“
Bijes na sve strane
Ugledni njemački list Süddeutsche Zeitung u jednom komentaru traži korijene bijesa koji Amerikanci osjećaju još od finansijske krize 2008. kada nije odgovarao niko od špekulanata koji su milione ljudi poslali u siromaštvo. A tu je i pandemija tijekom koje je u SAD umrlo više od 100.000 zaraženih, a oko 40 miliona ljudi je izgubilo posao.
„Američki crnci imaju svako pravo da budu bijesni. Imaju svako pravo da na ulici glasno izraze bijes. I imaju svako pravo da se brane od policijske diskriminacije i maltretiranja“, piše Süddeutsche. „No drugo je pitanje treba li se ta borba sastojati od haranja i paljenja prodavaonica u vlastitom kvartu.“
Prema pisanju ovog lista, bijes crnaca zbog rasizma samo je dio bijesa koji je obuzeo čitavo američko društvo i raskida ga, komad po komad. „Bijes prema sistemu. Bijes prema elitama. Bijes prema politici. Bijes prema onima gore. Bijes prema medijima. Ili sasvim jednostavno: Bijes prema drugima, ko god da su drugi u datom slučaju. Svako ima nešto ili nekog, na koga može usmeriti svoj bijes, prezir i mržnju“, piše list.
Trump kao borac protiv nasilja?
U analizi dopisnika iz Washingtona, njemački sedmičnjak Der Spiegel piše da su SAD u „egzistencijalnoj krizi“. „Zemlji sada treba politički vođa koja bi smirio i ujedinio naciju. Umjesto toga, imaju Donalda Trumpa“, piše list, dodajući da Trump nije uzrok svih problema, „ali ih zaoštrava, umjesto da ih rješava“.
Spiegel konstatira da „mnogi građani koji dijele ciljeve demonstracija odbijaju nasilje. Pljačka trgovina, uništavanje biblioteka, paljenje restorana – to šteti ljudima za koje se demonstranti zapravo zalažu.“
Prema ovoj analizi, upravo tu leži šansa Donalda Trumpa da odlučnim korištenjem vojske uspostavi red i mir. „Bila bi zloslutna ironija povijesti da upravo protesti protiv policijskog nasilja poboljšaju šanse Donalda Trumpa da ponovo dobije izbore“, zaključuje Spiegel.
Afroamerikanac George Floyd (46) je u ponjedeljak umro nakon brutalnog hapšenja. Jedan od policajaca mu je duže od osam minuta koljenom pritiskao vrat uz asfalt, dok je Floyd govorio: „Ne mogu disati.“ Snimka koju su napravili prolaznici izazvala je ogorčenje širom zemlje. Policajac je, nakon početnog oklijevanja, uhapšen uz optužbu za ubistvo, a troje njegovih kolega, koji su stajali u blizini i samo su gledali kako se Floyd guši, su najureni s posla. Protiv njih zasada nije podignuta nikakva optužnica.
(TBT, DW)
