Spekuliralo se američki predsjednik Donald Trump time želi kazniti kraljevstvo zbog pokretanja rata sa cijenama nafte koji je, u kombinaciji sa malom potražnjom zbog pandemije, teško pogodio američku naftnu industriju. Na kraju krajeva, ljuti republikanski senatori već su predložili zakon kojim se traži potpuno povlačenje američke vojske. Bilo je i vjerodostojnih izvještaja da je i lično Trump prijetio prijestolonasljedniku Mohamedu bin Salmanu povlačenjem, kako bi ga natjerao da pristane na smanjenje proizvodnje nafte kako bi podstakli rast cijene i spasili američke proizvođače.
Međutim, to što je Washington već dugo nezadovoljan Rijadom ne čini nagađanja tačnim. Povlačenje je manje imalo veze sa kažnjavanjem, a više sa naporima Pentagona da upravlja svojim ograničenim resursima, kao i sa širom akcijom smanjivanja prisustva na Bliskom istoku.
Međutim, poput ranijih pokušaja okretanja od Bliskog istoka, i ovaj sa sobom nosi brojne opasnosti. Iako povlačenje nekih snaga iz regiona može biti prihvatljiv, čak neophodan rizik, preveliko povlačenje moglo bi poslati pogrešnu poruku o američkoj moći i podstaknuti eskalaciju regionalnog sukoba, što Pentagon po svaku cijenu želi da izbjegne.
Pojačanje američkih snaga u Saudijskoj Arabiji počelo je prošle godine kao odgovor na prijetnju iz Irana. Privatno, američki zvaničnici objasnili su da su ta dodatna raspoređivanja u Saudijskoj Arabiji uvijek bila privremena mjera za pomoć saudijskoj odbrani. Nakon što su “rupe” u saudijskoj odbrani popunjene, u planu je bilo američko povlačenje.
Ipak, povlačenje je zbunilo saveznike i pokrenulo spekulacije o motivima koji stoje iza njega, a za to je kriv sam Washington.
Od Pentagona, preko State departmenta do Bijele kuće, niko nije pružio jasno i otvoreno objašnjenje za povlačenje i ubijedi regionalne partnere da i dalje mogu računati na američku lojalnost. Zbog toga se pojavio informativni vakuum koji je brzo ispunjen glasinama i nagađanjima.
https://twitter.com/attykemalunal/status/1262049594298556416?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1262049594298556416&ref_url=https%3A%2F%2Fpulsembed.eu%2Fp2em%2FW3jJmgicz%2F
U neuspješnom pokušaju saniranja štete, portparol Pentagona Shawn Robertson opisao je povlačenje kao dio šireg procesa premještanja u okviru koga se „rutinski razmještaju trupe i sredstva radi rješavanja nastalih prijetnji i održavanja spremnosti“. U kontekstu aktuelne kampanje maksimalnog pritiska na Iran, međutim, loše izvedeno ili neopravdano povlačenje moglo bi brzo postati sve samo ne rutinsko.
Prijetnje Teherana u posljednje vrijeme jesu utihnule, više od četiri decenije historije sugeriraju da je to vjerovatno prolazna taktička ili operativna pauza, a ne trajna strateška promjena kursa. Samo prošlog mjeseca, 11 iranskih brodova presretalo je brodove američke mornarice, što je u SAD ocijenjen kao opasan i provokativan potez. U martu je Iran izveo više raketnih napada na iračke baze u kojima su smještene američke snage.
Sada bi Teheran mogao shvatiti povlačenje shvati kao znak da Amerika odustaje od obaveze da brani regionalne partnere i interese – i pozove na veću agresiju koju Washington želi izbjeći. Saudijski izvori su prošle sedmice naglasili da će Rijad angažovati sopstvene Patriot sisteme kako bi nadomjestio one koji su povučeni. Saudijci su proteklih mjeseci ojačali svoju odbranu i sproveli dodatnu obuku sa američkim savjetnicima.
Sada Amerika hoda na žici – ako ostavi previše vojne snage na Bliskom istoku, ispaštat će američki interesi na drugim krajevima svijeta, a ako ostavi premalo, saveznici će biti nedovoljno zaštićeni. To bi, u krajnjem slučaju, moglo dovesti do oživljavanja Islamske države i sveopćeg haosa na Bliskom istoku. U drugom slučaju, Pentagon bi snage morao brže-bolje morao vratiti nazad, htio on to ili ne.
(TBT, Mediji)
