Još neposredno prije glasanja u Općoj skupštini UN, vlada u Berlinu bila je uvjerena da će Njemačka uspjeti u kandidaturi za nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. No potom je uslijedilo gorko otrježnjenje: Austrija i Portugal izbacili su treće najveće gospodarstvo svijeta iz utrke i ulaze u najviše tijelo UN-a. To je pogodilo i njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je upravo formulirao novu njemačku ambiciju vodstva, primjerice u ratu u Ukrajini, ali i kod reformi u Europi. Odmah je počela potraga za razlozima i odgovornima.
Poraz se doživio kao posebno gorak i zato što je Njemačka, prema informacijama iz vladinih krugova, zapravo prikupila obećanja znatno većeg broja država nego što je potrebno za dvotrećinsku većinu. No glasanje u Općoj skupštini UN-a je tajno. Njemačka politika sada mora živjeti s tim da joj je više desetaka vlada dalo pogrešna obećanja, kako piše Deutsche Welle.
Izrael i SAD
Već uoči glasanja u New Yorku, diplomati i političari gotovo su otvoreno upozoravali da će vlada platiti cijenu za svoju politiku prema Izraelu i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Vanjskopolitički glasnogovornik koalicijskog partnera SPD-a, Adis Ahmetović, doduše nije otvoreno kritizirao, no podsjetio je na međunarodno pravo koje Njemačka želi dosljedno zastupati, kao i na sporne stavove, primjerice one kancelara Merza o američkim intervencijama u Venezueli i Iranu. „Međunarodno pravo temelj je međunarodnog poretka i mora jednako vrijediti za sve. Ondje gdje se stvara dojam dvostrukih mjerila, strada vjerodostojnost“, rekao je Ahmetović. I u New Yorku se čulo kako je upravo to Njemačkoj oduzelo glasove. Merz je pokušao kombinacijom suradnje i kritike spriječiti potpuni transatlantski raskol.
Uz to, Njemačka se od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i oštre izraelske vojne reakcije najprije u Gazi, a sada i u Libanu te na Zapadnoj obali, našla u nezavidnoj situaciji. Pozivajući se na povijesnu odgovornost za Holokaust i vlastiti utjecaj, Njemačka je u EU stalno sprječavala sankcije protiv vlade Izraela. No svakom eskalacijom rata na Bliskom istoku taj je argument sve teže zastupati, osobito prema mnogim zemljama globalnog juga – tim više što desni izraelski ministri otvoreno govore o velikom Izraelu i teritorijalnom širenju. Prije nekoliko tjedana Njemačka se usto suzdržala pri glasanju o radu UNRWA-e, agencije za palestinske izbjeglice. Unutarnjopolitičko uvažavanje, osobito prema bavarskom CSU-u koji potpuno podupire Izrael, bilo je sporno čak i unutar vlade.
Utjecaj Rusije
Osim toga, prema tvrdnjama diplomata, Rusija je iza kulisa u mnogim zemljama globalnog juga djelovala protiv Njemačke i aktivno lobirala protiv njezina izbora. To ne iznenađuje: Njemačka bi u Vijeću sigurnosti UN-a među najvažnijim temama svakako stavila rat u Ukrajini. Od Austrije i Portugala to se ne očekuje – pogotovo jer je vlada u Beču tijekom kampanje kritizirala „opće naoružavanje“ u Njemačkoj.
Već je i bivši kancelar Olaf Scholz nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. morao shvatiti kako se mnoge zemlje u razvoju ne svrstavaju automatski protiv agresora, dakle Rusije. Jedan od argumenata bio je da se Njemačka zauzvrat nikada nije sustavno bavila problemima globalnog juga. Zamjera se Njemačkoj i što je Berlin uglavnom šutio o spornoj američkoj intervenciji u Venezueli u Latinskoj Americi, kaže jedan diplomat pri UN-u.
Uz to će uslijediti i osobna prebacivanja odgovornosti. Tako se kancelar Merz i prije izbora morao suočiti s pitanjem je li osobno učinio dovoljno kako bi osigurao mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. Diplomati su mjesecima upozoravali da je, primjerice, Austrija u UN-u stalno bila prisutna s cijelom vladom i njihovim predsjednikom. Vladin glasnogovornik naglasio je da je Merz prošlog vikenda mnogo telefonirao. No kancelar, unatoč kandidaturi, prošle godine nije otputovao na Opću skupštinu UN-a.
Šta će to značiti u Njemačkoj?
Neuspjeh se smatra udarcem ambicioznoj njemačkoj vanjskoj politici, ali i crveno-crnoj koaliciji u cjelini. Vanjskopolitički stručnjak AfD-a, Markus Frohnmaier, odmah je govorio o „povijesnoj sramoti“, a supredsjednica Zelenih Franziska Brantner o „teškom porazu“ za kancelara i ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula. Pritom je Merz dosad barem u vanjskoj politici bilježio dobre rezultate u anketama.
Poraz bi mogao dodatno zaoštriti ionako napetu raspravu o njemačkom angažmanu u svijetu, ocjenjuje Deutsche Welle. U gotovo svim zapadnim zemljama vodi se rasprava treba li novac poreznih obveznika prvenstveno ipak trošiti u vlastitoj zemlji. Njemačka je jedan od najvećih financijera UN-a, rekao je za „Bild“ ministar za međunarodna pitanja Hessena Manfred Pentz (CDU). „Ako tamo ubuduće ne budemo imali utjecaj koji nam pripada, postavlja se pitanje: zašto bismo i dalje ulagali toliko novca u UN?“, upitao je.
U Njemačkoj su ponajprije AfD, ali i konzervativni dio Unije, poticali negativno raspoloženje prema razvojnoj pomoći. Pritom je Njemačka godinama slovila kao uzor međunarodne solidarnosti i time je na svjetskoj razini skupljala simpatije i ugled. „No tko, poput njemačke vlade, već peti put zaredom planira znatno smanjenje sredstava za razvojnu suradnju, ne treba se čuditi slabijoj potpori na međunarodnoj sceni“, rekla je nakon glasanja Lisa Ditlmann, direktorica nevladine organizacije ONE za Njemačku.
(TBT)
