Pandemija korone pravi je test za muslimane širom svijeta, jer su čak tri od ukupno pet stupova islamske vjere direktno pogođeni koronakrizom. Mnoge zemlje su ukinule slobodu okupljanja i zatvorile džamije za obvezujuću molitvu, a hadž, hodočašće u Meku trenutno nije moguće, jer je Saudijska Arabija po prvi put u povijesti zatvorila ovo sveto mjesto. Sada se u pitanje dovodi i Ramazan. Ovaj islamski sveti mjesec počinje u četvrtak 23. aprila. Tada muslimani smiju jesti i piti samo u večernjim i noćnim satima, nakon zalaza sunca. Tako je to, prema predaji, radio i poslanik Muhammed.
Međutim, s obzirom na brzo širenje koronavirusa, trenutno je “normalan” post gotovo nezamisliv, jer bi svakodnevno odricanje od hrane i pića moglo ići u prilog širenju COVID-19. Fizički stres može pogodovati razvoju bolesti. Ipak, islamski post se primjenjuje samo ukoliko nije ugroženo zdravlje osobe – bolesni i slabi ljudi, jednako kao i trudnice, oslobođeni su obveze posta. Ovaj izuzetak bi mogao postati pravilo 2020. godine.
Ramazan bez okupljanja
Tradicionalni zajednički iftar u vremenu korone vrlo je problematičan: uobičajeno je da se tada porodice i prijatelji sastaju na večeri i zajedno mole. Iftar tradicionalno počinje hurmama ili slatkišima, te čašom vode ili mlijeka. Zatim slijedi molitva i na kraju zajednički obrok. U vremenu „socijalnog distanciranja” takva su okupljanja naravno vrlo problematična.
Na javnom prekidu posta, odnosno iftaru, okupljaju se hiljade ljudi, a ponekad je cilj i prikupljanje novca za siromašne i ugrožene. Takvi javni skupovi su otkazani u brojnim islamskim zemljama: vlada u Egiptu zabranila je sva veća okupljanja, Iran također masovno ograničava vjerske navike.
U video poruci od četvrtka, 9. aprila 2020., duhovni vođa Irana Ali Khamenei rekao je svojim sugrađanima: “Ovog ramazana morat ćemo se odreći javnih okupljanja. To se odnosi i na molitve i na okupljanja na iftarima.”
“Ograničenje kontakta je građanska dužnost”
Muslimani u Njemačkoj također se pripremaju: utjecajno Centralno vijeće muslimana smatra da poštivanje ograničenja kontakta nije samo građanska dužnost: “Integritet ljudi je u potpunom skladu s našim vjerovanjima”, rekao je predsjedavajući Vijeća Aiman Mazyek.
Središnje vijeće muslimana u Njemačkoj se trenutno usaglašava i sa Kriznim kabinetom Savezne vlade o tome što je nužno za zdravlje onih koji će postiti.
Za Ramazan vrijedi isto što se odnosilo i na kršćanske crkve za vrijeme uskršnjih praznika 2020. godine: ove godine ništa nije kao što je bilo. A suprotno desničarskim teorijama zavjere na društvenim medijima, u Njemačkoj za muslimane neme nikakvih izuzetaka.
Brojni političari iz AfD-a na Facebooku širili su tezu da će savezna vlada zadržati mjeru ograničenja kontakta samo nekoliko dana nakon Uskrsa, da bi ih olabavila za vrijeme ramazana. Također su više puta tvrdili da će biti dozvoljena okupljanja u džamijama dok su kršćanske mise zabranjene. Činjenica je, međutim, da se bogosluženja, bez obzira na koju religiju se odnose, trenutno ne odvijaju. Kada je u berlinskoj džamiji ipak održan jedan skup u sklopu molitve petkom, odnosno džume, došla je policija i prekinula i molitvu i skup.
- godina bez ramazana?
Koronakriza bi mogla imati egzistencijalne posljedice za mnoge muslimanske zajednice, jer su donacije za vrijeme mjeseca ramazana važan izvor prihoda islamskih zajednica. Centralno vijeće strahuje da će nedostatak tih donacija utjecati na to da se mnoge zajednice u potpunosti zatvore, pa čak i nakon pandemije.
Još uvijek nije jasno hoće li se post uopće održati ove godine. Brojne različite struje u Islamu odlučuju nezavisno jedni od drugih. No ima i sličnosti. U šiitskom Iranu Vlada najavljuje da će slijediti savjete ljekara, jednako kao što su i teolozi sa univerziteta Al-Azhar u Egiptu, koji važe za vrhovni autoritet sunita, najavili da će svoju odluku donijeti u skladu sa savjetima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Moguće je dakle da će muslimani širom svijeta podijeliti sudbinu miliona ljubitelja sporta širom svijeta: 2020. će se svi važni događaji morati odgoditi.
(TBT, DW)
