INTERVJU
“Premijer Vučić je premijer našeg
prvog susjeda, on je čovjek koji je u svim svojim posljednjim istupima na vrlo
pozitivan i konstruktivan način govorio o saradnji BiH i Republike Srbije,
posebno o saradnji između Bošnjaka i Srba na ovim područjima. Premijer
Vučić u principu nikada u ovome periodu od kako sam predsjedavajući Vijeća
ministara BiH nije na bilo koji način u bilo kojoj svojoj izjavi derogirao
teritorijalni integritet i pravni subjektivitet i međunarodnopravni
subjektivitet BiH”, ističe Zvizdić.
FOTO: Zvizdić (AA)
Zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne
i Hercegovine i Vlade Republike Srbije imat će izuzetno veliki značaj i
utjecaj na razvoj daljnjih odnosa, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za
Anadolu Agency Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine uoči sjednice dvije vlade koja će se održati u srijedu, 4.
novembra.
“Ona je važna i u institucionalnom,
ali svakako i u simboličnom smislu. Kada je u pitanju
institucionalni segment onda govorimo o dvije države koje su susjedi,
pripadaju istoj regiji, nalaze se u predvorju Evropske unije, snažno su se
opredijelile za evropske integracije i u konačnici dvije države koje su i
historijski, višeznačno i konačno i ekonomski izuzetno sadržajno povezane.
Jedna drugoj smo jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera. Puno je
različitih segmenata koji govore o izuzetno velikoj važnosti održavanja ove
sjednice u toku koje ćemo riješiti dio bilateralnih pitanja koja su se
postavljala između dvije države u zadnjih nekoliko ili par desetina
godina”, naveo je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
naglasio je da je prije svega važan i drugi, simbolični značaj, a to je da
to treba prerasti u jednu vrstu matrice saradnje zemalja koje su prvi susjedi
kako bi se sva pitanja preventivno rješavala, sasvim otvoreno razgovaralo o
problemima i o otvorenim pitanjima koji bi mogli dugoročno pokrivati strategije
zajedničke saradnje ne samo unutar dvije zemlje nego i na trećim tržištima.
“Ona ima izuzetno važan značaj
pogotovo u vremenu i momentu u kojem mi živimo. Mislim da će ona imati prije
svega pozitivne konsekvence koje će se pokazati u nekom narednom periodu”,
poručio je Zvizdić.
– Rješavanje pitanja naknade za poplavljena
područja –
Najavio je kako će na zajedničkoj sjednici
biti pokrenuta brojna pitanja, međutim kako je za njega
ona značajna prije svega zbog dobre poruke koju treba da
pošalje regionu, dobre poruke koju treba da pošalje EU, a to je da su
vlade država Zapadnog Balkana spremne i sposobne da zajedno sjede, da su
spremne na unutrašnje dogovore i da dogovori budu bazirani na obostranim
kompromisima.
“Želimo da pošaljemo poruku da
ustvari zajednički promišljamo našu budućnost, a ona je u svakom slučaju vezana
za EU. To je ono što je ustvari fokus sjednice i to je ono što je po meni
najvažnija poruka. Nama u ovoj regiji prije svega treba stabilnost, koja je
bazni osnov ekonomskog, političkog, društvenog i socijalnog razvoja i
uopće generalne stabilnosti koja će biti istinska i prava poruka za domaće, a
pogotovo za strane investitore”, naglasio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH za AA
je otkrio kako će biti otvoren niz pitanja kao i da će biti potpisani protokoli
vezani za zajedničko nastojanje da se međusobno pomogne u traženju
nestalih, protokoli u oblasti telekomunikacija i zajedničkoj saradnji u
zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa, o upravljanju čvrstim otpadom u slivu
rijeke Drine, protokol o zaštiti okoliša…
“Na dnevnom redu naći će se i brojna
druga pitanja koja su se u posljednje vrijeme pojavila ili postala dominantna u
našim odnosima. Svakako će tu biti pitanje plaćanja, odnosno naknade za
poplavljena područja za četiri općine na strani BiH. Nastojat ćemo da
postignemo sporazum kojim ćemo u određenom periodu riješiti to pitanje.
I sva druga pitanja će biti i dominantno vezana za razvoj ekonomskih
odnosa, povećanje vanjskotrgovinskog obima, uklanjanje svih postojećih
nevidljivih carinskih barijera, daljnju liberalizaciju i slobodu kretanja roba,
ljudi i kapitala i za memorandum kojim ćemo obnoviti sadržajnost memoranduma, a
on je vezan za dobru i kvalitetnu saradnju na svim koracima i u svim procesima
koji su vezani za napredak BiH ka evropskim integracijama”, istakao
je Zvizdić.
Ovakve sjednice, navodi Zvizdić, trebaju
postati praksa, biti matrica saradnje zemalja u regionu. Najavio je da se
planiraju slične sjednice održati i sa Vladom Crne Gore, a poslije izbora
i sa Vladom Republike Hrvatske poslije izbora. S obzirom da BiH ima
određeni broj otvorenih pitanja sa Hrvatskom oni će biti razmotreni,
kao i mogućnosti daljeg razvoja dobrosusjedske, ekonomske i svake druge
saradnje.
“Sa područja Zapadnog Balkana je
vrijeme da ka Evropi idu pozitivne poruke i signali koji govore o
spremnosti saradnje, o prevazilaženju problema, novoj vrsti i političkog i
ekonomskog dijaloga koji će obezbijediti ubrzanu dinamiku našeg puta ka EU,
bosanskohercegovačkog opredjeljenja da idemo ka članstvu u NATO-u i
konačno ono što je najvažnije da ćemo se ponovno vratiti u fokus interesovanja
Evrope. Ali, nikako kao region iz kojeg stalno dolaze određeni signali koji
govore o problemima u njemu, nego signali koji će značiti punu spremnost da
ovaj put na bazi jednog potpunog međusobnog uvažavanja, razumijevanja i
konsenzusa pravimo iskorake u dinamici koju smo zacrtali. To je kako bismo
konačno dobili kandidacijski status, Srbija brzo otvorila prva poglavlja, Crna
Gora nastavila sa otvaranjem novih poglavlja i kako bismo svi bili
prihvaćeni od EU kao važni, ne samo potencijalni, nego istinski
kandidati i da postanemo dio te velike evropske familije”, naglasio je
Zvizdić.
– Poruka srbijanskom premijeru –
Zanimalo nas je kakvu poruku
predsjedavajući Vijeća ministara BiH šalje svom srbijanskom kolegi Aleksandru
Vučiću uoči dolaska u Sarajevo
“Premijer Vučić je premijer našeg
prvog susjeda, on je čovjek koji je u svim svojim posljednjim istupima na vrlo
pozitivan i konstruktivan način govorio o saradnji BiH i Republike Srbije,
posebno o saradnji između Bošnjaka i Srba na ovim područjima. Premijer
Vučić u principu nikada u ovome periodu od kako sam predsjedavajući Vijeća
ministara BiH nije na bilo koji način u bilo kojoj svojoj izjavi derogirao
teritorijalni integritet i pravni subjektivitet i međunarodnopravni subjektivitet
BiH”, ističe Zvizdić.
Srbijanski premijer, ocijenio je Zvizdić,
“izražava volju i spremnost da se naša saradnja posebno u oblasti
ekonomije podigne na jedan veći nivo, a logično je da takvu saradnju prati i
kvalitetna saradnja u oblasti i politike i kulture, obrazovanja i svih drugih
djelatnosti”.
“Vučić ovdje dolazi kao premijer našeg
prvog susjeda i u tom smislu biće dočekan sa svim počastima koje sljeduju
jednoj tako važnoj političkoj funkciji koju obnaša, kao i naravno i
kompletan njegov kabinet, dakle sve druge ministre u Vladi Republike
Srbije”, poručio je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
osvrnuo se i na 11. novembar kada će u Srebrenici biti održana
investiciono-razvojna konferencija.
“Ne znam tačan protokol, odnosno sve
detalje za 11. novembar. Mi smo potvrdili dolazak na investicijsku konferenciju
koja je izuzetno važna, posebno zato što se radi o Srebrenici i zbog činjenice
da je načelnik Srebrenice zajedno sa svojim timom ustvari definirao oblasti i
projekte koji su interesantni Srebrenici, koji mogu pomoći njenu obnovu i na
neki način obezbijediti njen daljnji razvoj. To se posebno odnosi na
mogućnosti stavljanja njenih prirodnih potencijala, kao što
je banja Guber, u funkciju razvoja općine, zapošljavanja njenih stanovnika
i konačno naravno neke vrste istinskoga razumijevanja unutar građana i
pripadnika naroda koji žive u Srebrenici”, ocijenio je Zvizdić.
– Infrastrukturni projekti kao razvojna
šansa –
Naglasio je kako ocjenjuje da će svi
koji će prisustvovati konferenciji u Srebrenici imati isti stav
i isto razmišljanje “da uistinu moramo iznaći modele da se pomogne
Srebrenici posebno u oblasti razvoja infrastrukture, komunalne i
društvene od izgradnje obdaništa, ambulanti, škola, bolnica, kulturnih i
sportskih objekata, vodoopskrbnog sustava, saobraćajne mreže”.
“Spreman sam predložiti da i Vijeće
ministara BiH prilikom izrade budžeta za narednu godinu odvoji određeni iznos
sredstava kojim bi pomogli takve projekte koji će biti definisani na toj
investicijskoj konferenciji. Sama činjenica da ćemo se poslije 11. jula
ponovno sresti u Srebrenici, da ćemo vjerovatno imati priliku da zajedno Vučić
i ja posjetimo mezarje u Potočarima i poklonimo se žrtvama genocida koji je
izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici. To će istovremeno biti prilika
da pošaljemo istinske poruke da Srebrenica treba da bude simbol obnove i
povjerenja i suživota i pomirenja u BiH. Po meni to je jednako važno kao i
sami ciljevi održavanja konferencije”, smatra Zvizdić.
Istakao je kako podržava bilo koju
inicijativu koja znači kvalitetnije transportno i energetsko povezivanje
regije, jer ako uspijemo, ocijenio je Zvizdić, u “jednom dosta
kondenzovanom vremenskom periodu, nekih pet do deset godina izgraditi
predviđenu i projektovanu saobraćajnu mrežu koja bi značajnije povezala Zapadni
Balkan ne samo u smislu cestovne nego i željezničke mreže onda će
se omogućiti značajniji dotok i roba i ljudi i kapitala”.
“Zasigurno ćemo povećati privlačnost i
atraktivnost potencijala kojim raspolažemo i u tom smislu ekonomije naših
zemalja, sada govorimo o mediteranskoj liniji, to znači vezu između
Italije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Albanije i Grčke ćemo podići na
jedan veći stepen. Naravno da podržavam željezničko povezivanje između Čapljine
i Nikšića, između BiH i Crne Gore, kao što podržavam i izgradnju
željezničke pruge na relaciji Beograd – Sarajevo. Generalno sve ono što se u
budućnosti, odnosno u narednih pet do deset godina bude dešavalo u oblasti
transportne infrastrukture ili energetskog povezivanja regije u smislu
električne energije i gasnog snabdijevanja će podići i konkurentnost i
komparativne prednosti ove regije na jedan veći nivo”, ocjena je
predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
To će, smatra Zvizdić, osigurati “da
postanemo atraktivni za ozbiljne investitore koji mogu biti integratori na
području Zapadnog Balkana”.
Zaključuje da u tom cilju sve zemlje
Zapadnog Balkana moraju kvalitetnije sarađivati, jedni drugima
biti prijatelji i podrška u realizaciji onih projekata koji će donijeti
dobru i ekonomsku korist kompletnoj regiji.
“Naravno, mi se ne možemo, niti se
želimo miješati u odluke susjednih zemalja koje transportne pravce će izabrati
kao prioritetnije i na koji način će to graditi, a između ostalih i u vezi sa
odlukom Republike Hrvatske da li će i u kojem momentu graditi Pelješki most ili
uopće brze ili autoceste prema Dubrovniku. Ali, želimo kazati da unutar takvih
regionalnih projekata BiH ne smije biti zaobiđena. To ne bi bila dobra poruka
niti u političkom niti u smislu razvoja kompletne regije i tretiranja regije
kao one na koju će se potencijalno proširiti EU”, istakao je Zvizdić.
– BiH je pod sankcijama –
Otkrio je kako vlasti BiH “ozbiljno
rade na izradi projektno – tehničke dokumentacije za Jadransko – jonski
autoput”. Ocijenio je da svi ekonomski, teritorijalni i prostorni i svi
drugi parametri idu u prilog prijedloga BiH da Jadransko – jonski autoput
prolazi i kroz BiH.
“Vidjet ćemo na narednim
konferencijama i samitima i susretima zemalja Zapadnog Balkana u kojem pravcu
će ići i taj i svi drugi projekti. Uglavnom od naše ideje, namjere da izgradimo
i dio Jadransko-jonskog autoputa mi svakako nećemo odustati. On znači mogućnost
da stavimo potencijale jedne trećine BiH u funkciju njenog ekonomskog razvoja,
a to je nešto što je zasigurno važan argument za nas i mislim da je to bitan
argument koji bi trebali da uvažavaju naši susjedi, a svakako i EU koja će u
konačnici odlučivati o takvom projektu”, naglasio je
Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH rekao
je kako će “BiH biti pod sankcijama te da će biti kažnjena” zbog
neispunjavanja obaveza koje se odnose na Energetsku strategiju.
“Želim to vrlo jasno da kažem: BiH se
već sada nalazi pod jednom vrstom takozvane tihe sankcije koja je temporalno
vezana za period od dodatne godine koju smo dobili da pokušamo riješiti ono što
smo bili obavezni da uradimo u posljednjih pet – šest godina. Još od 2009.
godine, od drugoga energetskoga paketa kada smo bili obavezni da prilagodimo
naš regulatorni okvir, našu legislativu sa takvim smjernicama nismo uradili
ništa. Uslijedio je treći energetski paket, a da mi prethodno nismo ništa
uradili. Nismo završili ni obaveze iz trećeg energetskog paketa, a želimo da
budemo dio energetske zajednice. Želimo da budemo dio uvezanog energetskog
prostora i konačno želimo da budemo u prilici da povlačimo fondove i da nam
Evropa pomogne da realiziramo ozbiljne projekte iz oblasti energetike, a
istovremeno u posljednjih pet – šest nismo ništa dali zauzvrat”, naglasio
je Zvizdić.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
poručio je da “ako želimo da budemo dio energetske zajednice, da povlačimo
fondove, da nas Evropa tretira kao dio integralne teritorije u
energetskom smislu moramo prevazići postojeće zastoje”.
“Entiteti, posebno Republika Srpska se
ne mogu i ne smiju više ponašati kao ostrva unutar energetskog prostora
Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope. Nemoguće je u sferi opće globalizacije,
ali i one u tom segmentu, predstavljati nekakvu zasebnu cjelinu. Jednostavno
moramo ispuniti određene uvjete, usvojiti energetsku politiku, energetsku
strategiju i ići na usvajanje pojedinačnih zakona poštujući nadležnosti unutar
BiH. Upravo ova činjenica da želimo da poštujemo nadležnosti jeste ustvari
poruka sa nivoa Vijeća ministara BiH da oslobodimo energiju, uklonimo strahove
i da idemo ka usvajanju regulatornog okvira kojim ćemo definirati i pitanje
gasa, regulatora, električne mreže i svega onoga što od nas očekuje
Energetska zajednica”, zaključak je Zvizdića.
– Bez upuštanja u davanje ocjene izvještaju-
Naveo je kako smatra da postoje neke
pozitivne naznake da će to biti urađeno, da će BiH biti u prilici već
iduće godine da kandiduje projekte, i da neće više biti pod bilo
kakvim sankcijama. Ocijenio je da će se nastaviti realizirati izgradnja
400 kilovoltnog dalekovoda, te da je BiH dio njega.
“On se već realizira na području
Republike Srbije i Republike Crne Gore, tako da mi nećemo biti izbačeni iz tog
projekta. Moja jasna poruka jeste da moramo u toj oblasti biti mnogo, mnogo
ozbiljniji u protivnom mogu uslijediti zaista sankcije koje će biti dosta bolne
za taj sektor, dosta bolne za čitavu BiH, i posebno bolne za entitete koji u
ovome trenutku provode jednu vrstu opstrukcije prema namjerama koje imamo na
nivou BiH”, poručio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Istakao je da “neće sebi
dozvoliti taj luksuz da daje ocjenu izvještaja Evropske komisije o
napretku BiH kao neki drugi političari u BiH koji su mu već izrekli ocjenu, a
da nisu ga ni pročitali”.
“Zbog toga ću ja ostati na razini
onoga što su javno izrekli predstavnici EU, Evropske komisije i ljudi koji su
učestvovali u izradi takvog izvještaja i koji su upoznati sa njegovim detaljima
i koji su jasno i nedvosmisleno kazali da će izvještaj o napretku BiH za
ovu godinu biti bolji nego ikada. On će biti vrlo pozitivan i ustvari
na neki način predstavljati momenat kojim su prepoznati naši napori koji
su uloženi na putu evropskih integracija u posljednjih šest mjeseci, ali
istovremeno dati i vrlo jasne smjernice šta bi trebalo uraditi u nekom narednom
periodu”, istakao je Zvizdić.
Namjera BiH je, naveo je Zvizdić, da
ubrzano ide ka EU, “da prihvatamo pravnu stečevinu i direktive EU i
da jačamo naš legislativni okvir”.
“Ono što je važno u vezi sa
izvještajem o napretku, osim te činjenice da će on biti praktično pozitivniji i
kvalitetniji, bolji nego ikada do sada, on ipak, predstavlja jednu osnovu,
odnosno jednu vrstu orjentira ili repera prema kojem će se u stvari i ovlaštena
tijela EU ponašati u svim daljnjim zahtjevima i u svim daljnjim potezima i
aktivnostima koje će vlasti BiH provoditi na putu ka EU. To
podrazumijeva od naše namjere da podnesemo aplikaciju i naše namjere da
idemo u daljnju realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju”,
naglasio je Zvizdić.
– Prilagodba SSP-a –
Istakao je kako je Vijeće za vanjske
poslove EU na svom posljednjem sastanku na neki način kao uvjet za podnošenje
aplikacije za članstvo BiH u EU postavilo pitanje prilagodbe SSP-a u vezi
sa pristupom Hrvatske EU te da je Predsjedništvo BiH zbog toga jednim
zaključkom naložilo Vijeću ministara BiH da “redefiniramo
našu pregovaračku poziciju koja će rezultirati činjenicom da prilagodba
neće biti uvjet, odnosno da ćemo uspješno dovršiti taj uvjet za podnošenje
aplikacije”. Istovremeno ti pregovori, navodi Zvizdić, će biti vođeni
u pravcu i konkretizovani onim rješenjima koja će biti na obostrano
zadovoljstvo i EU i BiH.
“Već smo krenuli s određenim
aktivnostima u tom pravcu, a dobra prilika da se istinski vode pravi razgovori
će biti i zasjedanje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje čije članove čine
predstavnici EU i Evropske komisije sa jedne i predstavnici Vijeća ministara
BiH sa druge strane”, navodi Zvizdić.
Vjerovatno će to ispred EU biti Federica
Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu
politiku, Johannes Hahn, evropski komesar za susjedsku politiku, a u
ime BiH Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
Vjekoslav Bevanda ministar finansija i trezora BiH, Zvizdić kao
predsjedavajući Vijeća ministara BiH zajedno sa ministrom vanjskih poslova
Igorom Crnatkom.
“To će biti prilika da na neki način
već tada definiramo smjernice po tom pitanju i da napravimo dinamički plan ili
hologram kako ćemo to riješiti”, naveo je Zvizdić.
Istakao je kako je još uvijek ubijeđen da
BiH do kraja godine može podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo
u EU, iako, navodi Zvizdić da je uvijek govorio da će to biti kraj ove ili
početak naredne godine.
“Da li će to biti decembar ove ili
januar ili februar naredne godine sada to više nije bitno. Važno je da mi
uistinu kredibilno realizirano reforme koje su predviđene ekonomskom reformskom
agendom. Tu imamo malo brže provođenje reforme od Vlade FBiH u odnosu na Vladu
RS-a. Posebno će biti važno usvajanje zakona o radu na nivou RS-a, ali što se
tiče reformske agende moći ćemo pokazati ozbiljan i kredibilan napredak.
Započet ćemo i do kraja godine realizirati i prilagodbu SSP-a, tako da će to
biti neka dva ključna uvjeta za koja ćemo moći kazati da smo ih ispunili, uz i
dalje postojanje vrlo ozbiljne, barem na nivou Vijeća ministara BiH, političke
volje, spremnosti na zajedničko dogovaranje. Spremni smo na dijalog na
dolaženje rješenja putem međusobnog uvažavanja i konsenzusa”, poručio je
Zvizdić.
– Priča o referendumu bespotrebna avantura
–
Ocijenio je da je moguće da sjenu na takve
aktivnosti baca još uvijek prisutna priča o referendumu u bh. entitetu RS.
“I ovaj put koristim priliku da
pozovem one koji odlučuju o tome da se ne ulazi u takvu vrstu bespotrebne
avanture kada svi znamo da su otvoreni svi potrebni procesi u okviru
struktuiranoga dijaloga. Pozivam i predlažem da se umjesto politike time bavi
struka i da mi svi iz politike počnemo poštovati stavove struke koji to znaju
najbolje. Svi želimo i idemo ka jednom cilju, a to je da imamo u političkom
smislu neovisno, profesionalno sudstvo i pravosuđe”, naglasio je
Zvizdić.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH
pitali smo da li je urađena analiza, te koliko bi povećanje akciza na putarinu
i gorivo te duhan donijelo koristi za budžete, a s druge strane koliko će takva
odluka utjecati na životni standard građana zbog mogućih lančanih poskupljenja.
“Dozvolit ćete mi par rečenica jer
moramo ovo da razjasnimo obzirom da je u medijima bilo dosta suprotstavljenih
stavova o tom pitanju. Prije svega da razjasnim oko onoga što je vezano za
ekonomsku reformsku agendu. Tamo vrlo jasno piše da će Vijeće ministara,
odnosno BiH ući u eventualno povećanje akciza na duhan i alkohol onda kada
vlade entiteta u saradnji sa Svejtskom bankom kreiraju, definiraju i utvrde
svoje strategije i akcione planove reforme zdravstva. Dakle, mi u ovom trenutku
čekamo vlade entiteta da to urade da bi krenuli u analizu i eventualno
povećanje akciza na duhan i alkohol”, naveo je Zvizdić.
Što se tiče akciza na naftu i naftne
derivate, rekao je Zvizdić, za koje je i prijedlog entitetskih vlada da se
povećaju po 10 feninga po litru te analize se rade.
“One su u završnoj fazi na nivou
Uprave za indirektno oporezivanje i Upravnog odbora UIO BiH. Mi ćemo u tom
smislu biti spremni da idemo na povećanje akciza, ali uz vrlo jasan uvjet, a to
je da ta sredstva neće moći ići u budžete vlada entiteta, neće moći biti
korištena za bilo kakvu javnu potrošnju ili za bilo koju namjenu osim
isključivo za nastavak izgradnje autoputa”, upozorio je Zvizdić.
– Ne dolazi u obzir ugrožavanje
currency boarda –
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
istakao je kako se u javnosti pojavila i jedna pogrešna informacija
da je sa nivoa Vijeća ministara BiH pokrenuta inicijativa za
formiranje banke za obnovu i razvoj BiH.
“To naravno nije tačno. Tu ideju
sam iznio u svom ekspozeu i sasvim sam siguran da će doći vrijeme kada ćemo svi
razumjeti da bi postojanje i takve banke bilo vrlo značajno za ekonomski i
privredni razvoj BiH. U ovom trenutku mi razmišljamo o pokretanju i etabliranju
fonda za ekonomski razvoj i poduzetništvo čija bi ključna svrha bila da
riješimo osnovni makroekonomski program koji imamo u BiH, a to je pitanje
nezaposlenosti, otvaranje novih radnih mjesta, stavljanje u funkciju naših
ključnih resora, naših ključnih privrednih grana ili ključnih strategijskih
oblasti kao što su energetika, poljoprivreda, prehrambena, prerađivačka
industrija i turizam. Ovaj fond bi kao svoj startni kapital koristio manji dio
sredstava, viška deviznih rezervi Centralne banke BiH uz naravno potpuni
respekt, očuvanje i zaštitu “currency boarda”. Mi
naravno respektujemo valutni odbor i sve ono što je urađeno u smislu unutarnje
stabilizacije BiH”, rekao je Zvizdić.
Stoga, istakao je, “preuzimanje
sredstava koje bi na bilo koji način poremetilo ‘currency board’ ne dolazi
u obzir”.
To bi, navodi, bio manji dio sredstava
uključujući naravno i ponudu drugih međunarodnih finansijskih institucija kao
što je Svjetska banka ili EBRD da učestvuju u osnivanju i stvaranju prvog
finansijskog kapitala takvog fonda.
“Njegovo rukovodstvo bi bilo potpuno
depolitizirano. Sva sredstva bi taj fond usmjeravao isključivo putem
komercijalnih banaka koje mogu procijeniti validnost ponuđenih projekata.
Pristup tim sredstvima ne bi mogle imati vlade niti bilo koje javno preduzeće i
sredstva bi bila korištena isključivo za razvoj malih i srednjih preduzeća, za
razvoj projekata u oblasti poljoprivrede, uopće za pokretanje privatnog sektora
kao jednog od ključnih uvjeta ukupnog razvoja s tim da bi ova sredstva bila
ponuđena po kamatama koje ne bi prelazile 2,5 ili tri posto. Važno nam je
da naši poduzetnici i oni koji već imaju svoje biznise ili oni koji žele da
pokrenu biznise, posebno ako govorimo o mladim poduzetnicima mogu brzo i
efikasno doći do kvalitetnih finansijskih sredstava. Ona koja nisu opterećena
velikim kamatama, koji će imati grace periode, duge rokove otplate i pokrenuti
biznise i otvarati nova radna mjesta i riješiti osnovni problem koji imamo u
BiH, a to je pitanje nezaposlenosti”, naglasio je Zvizdić.
– Nastavak saradnje sa Turskom –
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH
osvrnuo se i na buduću saradnju Bosne i Hercegovine i Republike Turske nakon
jučer održanih izbora.
Naglasio je kako ga je Nihat Zeybekci,
ministar ekonomije Turske, koji je bio u BiH prije desetak dana, zajedno s
kompletnim Vijećem ministara BiH pozvao u zvaničnu posjetu Turskoj.
“S njim smo razgovarali o aneksu
našeg trgovinskog sporazuma kojim bi bilo ugrađeno da se bez vremenskog
ograničenja omogući izvoz mesa i nekih drugih proizvoda iz BiH u Tursku. Naša
dalja saradnja s Turskom će ostati bazirana na istim osnovama kao što je
to bila i do sada. Turska je ekonomski snažno razvijena država pozicionirana
na 16. ili 17. kao ekonomija svijeta. Turska je uvijek podržavala
BiH na njenom putu ka evropskim integracijama, a kao istaknuta članica
NATO-a pripada klubu prijatelja koji snažno zagovara i aktivaciju
MAP-a i članstva BiH u NATO-u i otvara nam brojne trgovačke mogućnosti”,
istakao je Zvizdić.
Turska je, naveo je Zvizdić, jedan od
važnih trgovinskih partnera BiH.
“Nikada, pogotovo u modernoj istoriji
BiH, na bilo koji način Turska nije ugrozila suverenitet i teritorijalni
integritet, međunarodnopravni subjektivitet BiH nego je uvijek bila istinski
prijatelj BiH i stavila se na stranu istinske podrške kompletnoj BiH i svim
narodima i građanima u BiH. I dalje očekujem da u njoj imamo osim države sa
kojom imamo vrlo značajne i historijske, i druge odnose, da u njoj imamo državu
u kojoj ćemo osigurati kvalitetnog trgovinskog partnera i podršku za ključne
ciljeve našeg razvoja, i ključne ciljeve koje smo mi zacrtali u narednom
periodu, a to je približavanje EU i dalje približavanje NATO-u u
cilju ekonomskog razvoja BiH”, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za AA
Denis Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
(The Bosnia Times, Anadolu Agency)
