U rezoluciji koju je republikanski senator Ted Cruz podnio Senatu navodi se da je general Sulejmani planirao terorističke napade širom svijeta, uključujući i Bosnu. Iranska ambasada u Sarajevu odbacila je takve tvrdnje. U međuvremenu, Albanija, koja pruža utočište militantnoj iranskoj opozicionog grupi Narodni mudžahedini Iraka (MEK), protjerala je dvojicu iranskih diplomata, koji su navodno povezani sa IRGC i iranskim Ministarstvom za informiranje i sigurnost (MOIS).
Detalji ovih epizoda nisu poznati, ali očigledno je da na Balkanu postoji mogućnost izbijanja nasilja između Irana i njihovih protivnika. Tu mogućnost povećava ne samo prisustvo MEK-a u Albaniji, već i žestoko regionalno suparništvo između Irana i Saudijske Arabije, odnosno Izraela, te traumatiziranost Irana zbog mogućeg pokušaja Amerike da promijeni vlast.
Balkan bi mogao postati kolateralna šteta strateških rivalstava na Bliskom istoku – zbog geografske blizine i lakših ciljeva, i kao mjesto gde bi Iran mogao napasti svoje protivnike. U ovom trenutku dvije države su u prvom planu: Albanija i Bosna i Hercegovina, piše “Balkan Insight”.
Albanija se našla na udaru iranskog bijesa kada je počela primati pripadnike MEK-a, organizacije nalik na sektu koja je i jedan od najžešćih neprijatelja iranskog režima. Godine 2013, Albanija je postigla dogovor sa administracijom Baraka Obame, prema kome će pružati utočište članovima MEK-a.
Počeli su dolaziti 2016, a sada ih ima oko 3.000. Godine 2012. američki State Department skinuo je MEK sa spiska terorističkih organizacija, a 2017. delegacija istaknutih američkih senatora posjetila je rukovodstvo MEK-a u Albaniji.
Organizacija već sada uživa podršku pojedinih bliskih saradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa, poput njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona, koji je u međuvremenu “izašao iz igre”, i advokata Rudolfa Giulianija, koji je im je i dalje blizak. On je u zamjenu za usluge lobiranja od njih dobio finansijsku nadoknadu.
S obzirom na to da uvijek postoji mogućnost da Amerikanci požele mijenjati režim u Iranu, kao i na Trumpovo povlačenje iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, prisustvo MEK stvara opasnost da bi Albanija, a možda i cio region, mogli biti uhvaćeni u sukob između MEK-a i iranske vlade.
Iako bi se, zbog udaljenosti, lahko moglo posumnjati u sposobnost Irana da napadne MEK u Albaniji, u martu 2018. albanske snage sigurnosti uhapsile su dva Iranca zbog sumnje da su planirali teroristički napad na pripadnike MEK-a. Oni su pušteni na slobodu zbog nedostatka dokaza. Aprila 2018. Struan Stevenson, bivši član Evropskog parlamenta i borac protiv iranskog režima, optužio je Iran da je imenovao visoke članove MOIS-a na pozicije u ambasadi u Albaniji, uključujući i ambasadora Golama Huseina Muhamadniju, i prvog sekretara Mustafu Rudakija, a u cilju podrivanja MEK-a u Albaniji.
Iranski operativci i diplomate navodno su širili strah u lokalnom stanovništvu zbog prisustva MEK u kontekstu kulturnih događaja. Albanija je protjerala ambasadora i još jednog neidentificiranog diplomatu, možda Mustafu Rudakija, u decembru 2018. zbog nacionalne sigurnosti.
U oktobru 2019. šef albanske policije Ardi Veliju tvrdio je da je neka iranska paravojna grupa, koju su činila tri iranca i jedan turski državljanin, planirala terorističke napade na MEK.
Nije poznato da li su optužbe na račun Irana ozbiljne, ili Albanija samo nastoji da s dodvori Americi. Ali nema sumnje da su odnosi između Teherana i Tirane sada veoma zategnuti. Iranski vrhovni vođa Ali Hamnei vjerovatno je mislio na Albaniju kada je spomenuo “malu, ali zlobnu evropsku zemlju, u kojoj su se američki elementi urotili sa iranskim izdajnicima i planiraju napade na Islamsku Republiku”.
Za Iran, Balkan je plodno tlo za napade na protivnike. Zemlja je poznata po sposobnosti da napada neprijatelje širom svijeta, a kako onda ne bi bio u regionu koji je posebno atraktivna meta zbog propustljivih granica, korupcije, slabe vladavine prava i vjerovatno nespremnih službi sigurnost, piše “Balkan Insight”.
Prema riječima stručnjaka za sigurnost Paula Pillara, Iran možda ne može biti sponzor globalnog terorizma, ali je i dalje je sposoban za izvođenje terorističkih napada kao vida odmazde. Jasno je zašto bi Iran mogao da strahuje od MEK-a i njihovog prisustva na Balkanu. MEK se hvalio da njihovo premještanje u Albaniju znači podmlađivanje pokreta u borbi protiv režima, a neki izvori u Iranu i na Balkanu tvrde da MEK namjerava otvoriti novi kamp za obuku u Albaniji.
Kako navodi site, druga država u regionu, u koju bi se mogao“preliti” sukob između Irana i njegovih protivnika, jeste Bosna. Iran je u prošlosti često podržavao različite političke i vojne ličnosti u toj zemlji. Za vrijeme rata u Bosni 1992-1995, Iran je pružao podršku različitim muslimanskih borbenim jedinicama, kao što je Sedma muslimanska brigada, i to u novcu, oružju, kroz obuku ili putem obavještajnih informacija. Iranska obavještajna služba time je stekla uporište u Bosni, koje je ostalo jako i poslije rata. Godine 2014. Bosna je protjerala iranske diplomate povezane sa obavještajnim službama zbog kontakata sa džihadistima u Gornjoj Maoči, selu ozloglašenom kao centru tvrdokornih vehabija i selefista.
Godine 2016. kosovske vlasti optužile su iranskog nacionalistu Hasana Azarija Bendžadija, koji je vodio Fondaciju za Kuran Kosova, krovnu organizaciju pet šiitskih nevladinih organizacija na Kosovu, za finansiranje terorizma i ekstremizma, kao i pranje novca. Bendžadi je navodno bio zadužen za širenje ideološke antizapadne i antisemitske propagande u korist Irana. Poslije Sulejmanijeve smrti, kosovske vlasti uhapsile su ženu koja je na Facebooku zahtijevala osvetu za ciljani napad.
Saudijska Arabija također širi prisustvo u muslimanskim dijelovima Bosne, dok je Izrael postao jedan od glavnih pomagača Republike Srpske. U tom kontekstu, Balkan, a naročito Bosna mogli bi postati neka vrsta bojnog polja “sa strane” za velike protivnike na Bliskom istoku.
U situaciji kada ima osjećaj da su ga SAD, Izrael i Saudijska Arabija stjerali u čošak, Iran bi mogao da dođe u iskušenje da uništi svoje protivnike u Bosni, uz pomoć političkih predstavnika, oružanih grupa i obavještajnih službi, pogotovo što i Izrael i Saudijska Arabija imaju veći utjecaj na Balkanu, nego Iran, zaključuje “Balkan Insight”.
(TBT, balkaninsight.com)