U panelu pod naslovom “Novi dogovor za novo vrijeme” sudjelovali su slovenski predsjednik Borut Pahor, hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović, makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i srbijanski ministar za gospodarstvo Željko Sertić, kao posebni izaslanik predsjednika Tomislava Nikolića.
FOTO:
(Agencije)
Predsjednici
država jugoistočne Evrope, među kojima i predsjedavajući Predsjadništva Bih
Mladen Ivanić, raspravljali su u ponedjeljak u Portorožu o tome može li
inicijativa koju su prije 3 godine pokrenuli poslovni lideri iz država
jugoistočne Evrope rezultirati nečim sličnim onome što su prije 70 godina
postigle nordijske države koje su kroz nordijsko ministarsko vijeće ostvarile
neke elemente integracije još prije nego što se to dogodilo kroz institucije
Evropske unije.
U panelu pod naslovom “Novi dogovor za novo vrijeme” sudjelovali su
slovenski predsjednik Borut Pahor, hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović,
makedonski predsjednik Gjorge Ivanov, crnogorski predsjednik Filip Vujanović,
predsjedavajući predsjedništva BiH Mladen Ivanić, kosovska predsjednica Atifete
Jahjaga i srbijanski ministar za gospodarstvo Željko Sertić, kao posebni
izaslanik predsjednika Tomislava Nikolića.
Predsjednik upravnog odbora portoroškog samita, slovenski privrednik Iztok
Seljak, te slovenski predsjednik Pahor istakli su kao velik cilj i ambiciju
oblikovanje takozvanog ‘new deala’ za regiju koja je niskokonkurentna i s
relativno malo stranih investicija, a u isto vrijeme s jakim neiskorištenim
potencijalima, zagovarajući tezu da zbog budućnosti, stabilizacije i boljitka
društava na ovim prostorima treba dati političku potporu jačanju povjerenja i
ekonomskog povezivanja.
Kao gost i uvodničar na panelu nastupio je glavni tajnik Nordijskog vijeća
ministara Dagfinn Hoybraten, predstavivši iskustva skandinavskih država koje su
prije 70-ak godina zanemarile svoje razlike na račun mnogih sličnosti i
otvorile se jedne prema drugima, što im je pomoglo i u gospodarskom razvoju, pa
danas svojim ekonomskim modelom, standardom i učinkovitošću predstavljaju
željeni model za mnoge druge države.
Povjerenje je iznimno važno, za njegovu izgradnju ključni su političari
Hoybraten je upozorio da je povjerenje politički i psihološki izuzetno važna
stvar i da se ono među tim zemljama koje su lingvistički, kulturno i
zemljopisno vrlo bliske, a ipak različite u svojim identitetima koje brižno
čuvaju gradilo niz godina.
“U vrijeme kriza trebaju nam odvažni političari i odvažna rješenja”,
rekao je, upozorivši da 6 nordijskih zemalja i tri nordijske regije surađuju
više desetljeća na međusobnu korist.
Ta regija danas stvara 5 posto svjetskog BDP-a, a regija zapadnog Balkana s
otprilike istim brojem stanovništva pet puta manje, a uz to je niskokonkurentna
i neprivlačna za investicije iako ima velike potencijale, istakli su na samitu
sudionici skloni jačem ekonomskom povezivanju regije, čemu bi se po njihovim
riječima morali pridružiti i političari.
U samo nekoliko godina od kako je pokrenut proces Brdo-Brijuni jako se osnažilo
i političko povjerenje u regiji, ocijenio je u svom nastupu slovenski
predsjednik Pahor, podsjetivši koliko je povjerenje bilo važno kad je s
nekadašnjom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor pripremao arbitražni sporazum
o granici.
“Sada se poslovna suradnja u regiji dobro odvija, ali politička suradnja
zaostaje za potrebama vremena”, rekao je Pahor, istaknuvši da je međusobno
povjerenje od izuzetne važnosti i kad je riječ o ulasku u evroatlantske
integracije i u rješavanju međusobnih otvorenih pitanja među državama.
Grabar-Kitarović: povjerenje postoji, ali još dosta za učiniti
Hrvatska predsjednica podržala je gospodarsku suradnju država na području
jugoistočne Evrope, te potrebu da se promijeni imidž regije kako bi ona postala
uspješna i konkurentna i privlačna za investitore. Inzistirala je također na
procesu ulaska u evroatlantske organizacije kao najboljem mehanizmu za vraćanje
povjerenja i rješavanje sporova.
Govoreći o ekonomskom napretku i stabilnosti koji su na tom prostoru još uvijek
krhki, ona je naglasila da pri tom zaostatku treba voditi računa o početku
90-ih godina prošlog stoljeća koje su obilježila ratna stradanja i razaranja i
dvostruki proces tranzicije, kad su se ovom dijelu kontinenta nudile regionalne
inicijative za vraćanje povjerenja, dok su druge postkomunističke zemlje u srednjoj
i istočnoj Evropi dobivale velike investicije.
Po njenoj je ocjeni ključ stabilnosti ovog dijela Evrope mirna i prosperitetna
jugoistočna Europa uklopljena u EU, u čemu Slovenija i Hrvatske zdušno podupiru
taj proces jer je on i u njihovom interesu.
Vujanović ne vjeruje da je skandinavski model primjenjiv na ovim prostorima
Crnogorski predsjednik Vujanović rekao je govoreći o razvoju svoje države da je
za nju od izuzetne važnosti turizam, ali i prometno povezivanje, pa Crna Gora
očekuje investicije u svoju infrastrukturu.
Vujanović je ocijenio da je s jedne strane loše što se EU neće proširivati
idućih 5 godina, ali da tu odluku treba uvažavati, a da će Crna Gora ulaskom u
NATO savez doprinijeti stabilnosti regije, ali i ojačati povjerenje svojih
partnera prema njoj.
Što se tiče moguće primjene skandinavskog odnosno nordijskog modela na tzv.
“zapadnom Balkanu”, Vujanović je iskazao svoju skeptičnost.
On je rekao da su proces Brijuni-Brdo koji su pokrenule Slovenija i Hrvatska,
te tzv. berlinski proces kojemu asistiraju Njemačka i Francuska vrlo značajni
za regiju, pa i kad se radi o povratku povjerenja.
Vujanović je međutim ocijenio kako je iluzorno očekivati da bi države u regiji
mogle pristati na prijelaz nekih državnih kompetencija na neku organizaciju
“nordijskog” tipa.
“To nije realno i mi nemamo odnose kakvi postoje u Nordijskom
vijeću”, kazao je Vujanović, ali se složio da poslovnoj zajednici treba
dati svu potporu za jačanje suradnje, te da bi to trebale podržati i izvršne
vlasti u zemljama na ovim prostorima.
On se složio s ocjenom da pravi problem u regiji, kad se radi o gospodarstvu,
nije nedostatak povjerenja nego nedostatak novca i ulaganja kako bi se obnovile
velike gospodarske aktivnosti, napravile ceste i željezničke pruge kako bi
zemlje u okruženju bile bolje prometno, pa onda i poslovno povezane.
Političari bi trebali “iznenaditi povijest”
Govoreći o stanju u multietničkoj i multikonfesionalnoj BiH Mladen Ivanić je
istaknuo kao primjer jačanja političkog povjerenje u predsjedništvu dogovor da
se u javnost izlazi samo sa stajalištima koja su prethodno usklađena, a ne s
onima koja su sporna, kako se ne bi dodatno stvaralo nepovjerenje među narodima
u toj državi.
Ivanić je rekao da ima osjećaj da su se mali kratkotrajni interesi političara
koji ponekad izlaze sa stajalištima kako bi se dodvorili biračima i bili
ponovno izabrani “iživjeli” i da povjerenje radi dugotrajne koristi
zajednica jača. Međutim, povjerenje je još uvijek krhko, te treba čuvati
zajedničke interese, ali i već stvorene nacionalne identitete jer je to proces
koji se ne može vratiti unatrag.
Pahor je replicirao riječima kako smatra da se povjerenje javlja onda “kad
su iscrpljene sve druge mogućnosti”, ali je naglasio da ne treba čekati
takvu krajnju i opasnu situaciju nego povjerenje i međusobne odnose rješavati
ranije. Smatra da se regija ipak izvukla iz one najgore ratne i kasnije
gospodarske krize, unatoč globalnim izazovima koji su još prisutni o održavaju
se i na ovo područje.
“Mislim da se ovaj dio Evrope izvukao iz najgoreg. Ja sam optimist”,
kazao je Pahor, dodavši kako iako to zvuči pomalo apsurdno očekuje od
političara da preuzmu odgovornost za koju su zaduženi, te iz nerazvijenog i
nestabilnog prostora naprave “najstabilniji dio Europe i tako iznenade
povijest”.
Ivanić je pak rekao kako smatra da u BiH ne postoji povjerenje nego
“začeci obnove povjerenja”, te da se polako razvija i povjerenje u
regiji.
/The
Bosnia Times, Agencije/