Odgovor na ova pitanja nije jednostavan.
Švicarski privatni bankari žale se da su neki njihovi klijenti povukli veliki dio svog novca iz banaka kako bi ga sami čuvali, bez obzira na to što ova zemlja ima reputaciju najsigurnijeg i najpouzdanijeg mjesta na svijetu za čuvanje novca.
Ovaj potez bogataša uslijedio je nakon pet godina negativnih kamatnih stopa, objavio je CNN.
To je posljedica politike koja je trebala spriječiti dalje jačanje franka, a koja je od privatnih banaka tražila da Švicarskoj nacionalnoj banci plaćaju naknade za smještanje novca u svoje sefove. Dio ovih troškova banke su prebacile na neke od svojih najjačih klijenata.
Čuvanje novca košta
Ovo se nije svidjelo onima koji su navikli da zarade od novca koji su dali na štednju, a za čije čuvanje sad moraju plaćati, pa su potražili druge opcije za njegovo skladištenje. Nekolicina klijenata preuzela je svoj novac kako bi ga smjestila u privatne sefove, tvrde službenici nekoliko tamošnjih banaka.
“Banka ispituje opcije s klijentima. Ako nam oni dopuste da napravimo neke druge stvari na kojima ćemo zaraditi novac, onda im ne naplaćujemo štednju, ali banke polahko počinju gubiti mogućnost izbora u pokušaju da nađu način da ne naplaćuju čuvanje velikih iznosa novca”, kaže Norman Vilamin iz privatne banke UBP. Tako su neke banke dovedene do završnog čina i morale su početi da naplaćuju najvažnijim klijentima.
Negativne kamatne stope, koje su se pojavile 2015. u Švicarskoj, otežale su tamošnjim bankama sticanje profita od pozajmica i hipoteka. Credit Suisse, švicarska investiciona banka, objavila je prošle godine da će morati primijeniti negativnu kamatnu stopu od 0,75 odsto za iznose veće od dva miliona švicarskih franaka. Ovo znači da bi za klijenta koji želi da stavi na štednju tri miliona franaka banke u jednoj godini morale naplatiti 7.500 franaka.
A šta se događa kada se novac povuče?
Ako klijenti žele povući svoj novac iz banke, nailaze na kompliciranu logistiku. Oni prvo moraju naći mjesto za njegovo skladištenje i naprave finansijski plan.
Ludvig Karl, portparol firme Swiss Gold Safe koja izdaje sefove u Švicarskoj i Lihtenštajnu, kaže da je potražnja za sefovima njegove firme porasla od 2015.
Povlačenje velikih iznosa novca iz švicarskih banaka može imati i negativne posljedice ako klijenti odluče nakon nekog vremena da se vrate u banku. Ako bi klijent došao s, na primjer, 800.000 franaka u gotovini nakon pet do 10 godina, banka bi postavljala mnoga pitanja.
Zbog novonastalog trenda, Švicarska nacionalna banka je u septembru prošle godine saopćila da će podići donju granicu za plaćanje negativne kamatne stope pa će iznos koji banke mogu prihvatiti na štednju bez plaćanja naknade biti veći.
Ipak, švicarsko udruženje banaka je već sljedećeg mjeseca objavilo izvještaj o tome da “negativne kamatne stope više ne zadovoljavaju svoju ekonomsku svrhu”, a Evropska centralna banka, koja prati negativne kamatne stope u 19 zemalja koje koriste euro od 2014. godine, takođe se suočila sa zahtjevima da istraži negativne efekte ovakve politike.
(TBT, Mediji)
