Prve čestitke iz Bosne i Hercegovine Zoran Milanović je dobio od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dragana Čovića. Prvi se otvoreno ponadao da bi Milanović mogao zauzeti drugačiji kurs prema BiH. „Iskreno želim da Zoran nađe novi put i snagu da bude drugačiji od svega do sada, svima je takav potreban“, kazao je Komšić, naglašavajući kako sada očekuje intenziviranje suradnje između „dvije prijateljske države”.
Čović je uvjeren da će Milanovićeva državna politika biti predana hrvatskom narodu u BiH, radi zaštite i ostvarenja ravnopravnosti i prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda. „Pozivam Vas da, temeljem Vašeg razumijevanja pozicije hrvatskoga naroda u BiH kojega ste iskazali kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske, uspješnom suradnjom radimo na daljnjem razvoju i jačanju odnosa Republike Hrvatske (RH) i BiH“, naglasio je Čović.
Svoje čestitke su poslali i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, koji kaže da „važnost dobrih odnosa dvije zemlje nadilazi sva neriješena otvorena pitanja između naših država”, te srpski član Milorad Dodik. On je izrazio nadu da će Milanović opravdati ukazano povjerenje svojih birača „među kojima je i veliki broj Srba koji su glasali za njega“ te „raditi na unapređenju položaja i statusa srpskog naroda u Hrvatskoj“.
No analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da ne treba očekivati radikalan zaokret u politici RH prema BiH. On vjeruje da će i novi hrvatski predsjednik podržavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH te „federalistički ustavni ustroj” ove zemlje.
Ni Milanović nije oduševljen izborom Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda
„Temeljna je komponenta tog ustroja konstitutivnost i puna efektivna jednakopravnost tri konstitutivna naroda, koja podrazumijeva i njihovo legitimno zastupanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.” Sitarski naglašava da je Milanović takvu politiku provodio još kao premijer.
Otklon od glorifikacije ratnih zločinaca
Docent Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Višeslav Raos nedavno je u intervjuu za Deutsche Welle kazao kako Zoran Milanović „ima i jasan odmak od Herceg-Bosne i onoga što se događalo između Hrvata i Bošnjaka u ratu“. Sociolog Slavo Kukić smatra da se novi hrvatski predsjednik neće upuštati u glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca niti njihovih projekata. „Ne mogu ni na koji način zamisliti situaciju u kojoj Zoran Milanović ne bi napravio vrlo jasan otklon prema ‘Udruženom zločinačkom poduhvatu’. Dapače, poprilično sam siguran da na takav otklon uopće neće trebati dugo čekati“, kaže Kukić za Deutsche Welle.
„Što se, pak, odnosa prema BiH tiče, želim vjerovati da greške, koje je činio u premijerskom mandatu, a koje su bile direktan vjetar u leđa Čoviću i HDZ-u BiH, Milanović neće ponoviti i kao predsjednik Hrvatske. Na to upućuje i reakcija jednog od članova njegova izbornog štaba u izbornoj noći – da se Čović, svojim vrlo agresivnim svrstavanjem, malo prekartao”, smatra Kukić.
No nije na odmet i malo opreza. U predizbornom sučeljavanju s Kolindom Grabar-Kitarović Milanović je, po mišljenju Slave Kukića, imao neke problematične stavove o islamskom ekstremizmu, o legitimitetu Komšićeva izbora i Izbornom zakonu. No to je bilo u fazi borbe za glasove. „Treba sačekati njegove prve predsjedničke izjave, jer iz njih će biti jasno baš sve, pa i pozicija koju će graditi u odnosima prema BiH kao suverenoj zemlj“, smatra Kukić.
Podrška EU procesima na zapadnom Balkanu
Izbor Zorana Milanovića neće bitno promijeniti vanjskopolitičku orijentaciju RH, ali bi mogao utjecati na intenziviranje europskog puta BiH, kaže za Deutsche Welle novinar Hine Pejo Gašparević. „I Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović smatraju da Hrvatima u BiH ne treba nametati političke predstavnike. Oni se ne slažu s načinom na koji je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran Željko Komšić. I Milanović smatra da političke predstavnike hrvatskog naroda u tijelima vlasti BiH trebaju birati Hrvati kao konstitutivni narod, a ne da im se nameću oni političari koji nemaju većinsku glasačku podršku hrvatskog naroda“, kaže Gašparević.
U BiH je za Grabar-Kitarović glasalo 32.467 građana, a za Milanovića 2701
„Možemo, također, očekivati kako će Milanović, u vrijeme aktualnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Evropske unije (EU) u prvoj polovici ove godine, biti angažiran i u diplomatskom zauzimanju da se ubrza proces priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU. To je vanjskopolitička ambicija i aktuelnog hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, pa će Plenković kao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Milanović kao kandidat Socijaldemokratske stranke na vanjskopolitičkom planu težiti usklađenim stavovima u tom smislu.
Društvene mreže
Brojni su komentari i na društvenim mrežama. Pored šaljivih, u kojima se navodi da je za Dragana Čovića Zoran Milanović „nelegitiman” predsjednik, istaknute su i jasne aluzije na mogući gubitak utjecaja HDZ-a u BiH. Naime, iako je Kolinda Grabar-Kitarović dobila veliku podršku državljana BiH s pravom glasa u RH koji su glasali i u drugom krugu predsjedničkih izbora, ona ipak nije bila od presudnog značaja. Primjetila je to politička komentatorica Ivana Marić. „Ako je Čović na izborima 2018. dobio 154.819 glasova, a Grabar-Kitarović 2019. 32.467 glasova iz BiH, kako će pronaći ovih 120.000 birača koji su iskazali neposlušnost i oglušili se o Čovićev poziv“, napisala je Marić na Facebooku.
(TBT, DW)
