Očekivanja su velika, ali još nije razjašnjeno to kako će se projekat finansirati.
Pripreme su u punom jeku, počinje trodnevna posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Atini. A kiparski predsjednik Nikos Anastasijadis je već božićne praznike proveo u glavnom gradu Grčke.
Tim podvodnim gasovodom, koji bi trebao biti dugačak 1.900 kilometara, zemni gas iz Izraela trebalo bi da stigne do Evrope. Najvažnija zemlja-odrednica je Italija, ali i zemlje jugoistočne Evrope žele profitirati od projekta, piše DW.
To bi trebao biti “najduži podvodni gasovod na svijetu”, piše atinska “Novina urednika”. A liberalni list “Filelefteros“ ocjenjuje da se radi o “historijskom sporazumu”.
Čitav projekat trebao bi dati dodatni podsticaj energetskoj diplomatiji u regionu: tokom vikenda bi i ministri vanjskih poslova Egipta, Grčke i Kipra trebali razgovarati o mogućnostima saradnje. A 7. januara na Kipar dolazi američki ministar vanjksih poslova Mike Pompeo. Svi ti događaji šalju jedan signal: u istočnom Sredozemlju se nešto događa. Ali šta?
Grčka televizija ERT projekat Ist Med naziva “odbrambenim štitom protiv provokacija iz Turske”. To jasno pokazuje da je iz perspektive Atine gasovod odgovor na nedavno približavanje Turske i međunarodno priznate vlade u Libiji.
Da podsjetimo, već godinama se Grčka, Kipar i Turska spore oko prava na eksploataciju nalazišta gasa u istočnom Sredozemlju. Krajem 2019, Libija i Turska potpisale su sporazum po kojem je njihova zajednička privredna zona formirana u skladu s njihovim željama. I kojim su one među sobom podijelile veliki dio istočnog Egejskog mora. Ali baš kroz to područje trebao proći gasovod Ist Med. Da li je na pomolu direktan sukob Grčke i Turske?
U intervjuu televiziji ERT grčki ministar energetike Kostis Hacidakis bio uzdržan. “Erdogan ima svoj pogled na stvar, a mi imamo svoj. Mi se pritom pozivamo na međunarodno pravo i uvjereni smo da su sve zemlje koje u regionu imaju značajniju ulogu, na našoj strani”, rekao je on.
Šta hoće Italija?
Mali udarac za projekat Ist Med je činjenica da Italija neće biti prisutna prilikom potpisivanja sporazuma u Atini. Prema navodima grčkih medija, razlog za to su nesuglasice do kojih je došlo unutar italijanske vlade u vezi s gasovodom. Zamjenik portparola kiparske vlade Panajotis Sentonas nedavno je izjavio da Italija “iz tehničkih razloga” neće biti supotpisnica sporazuma. Ali navodno će jedan neimenovani “predstavnik Rima” ipak prisustvovati ceremoniji.
Ipak, navodno je italijanski ministar energetike Stefano Patuaneli prošlog utorka u jednom pismu svom grčkom kolegi izričito naglasio da Rim podržava izgradnju gasovoda, te da će se za njega zauzeti i unutar Evropske unije. Važno je pritom sljedeće: da bi mogla da preuzme najveći dio gasa iz Ist meda, Italija bi morala da izgradi svoj dio gasovoda koji bi je povezao s lukom Igumenica na sjeverozapadu Grčke.
Može li gasovod biti isplativ?
Gasovod Ist Med ima prije svega veliku geopolitičku važnost, ocjenjuje za DW Aleks Lagakos iz atinskog trusta mozgova “Grčki energetski forum”. No može li on biti i ekonomski isplativ? Grčki stručnjak u to nije siguran. S jedne strane tu su ogromni troškovi izgradnje, za sada se procjenjuju na najmanje deset milijardi eura.
“Činjenica da u projektu učestvuju Grčka, Kipar i Izrael nipošto ne znači da one raspolažu potrebnim kapitalom”, upozorava Lagakos. “A finansijska pomoć EU je malo vjerovatna, s obzirom na to da se Evropa oprašta od fosilnih energenata i usmjerava na zelene energetske projekte. U Briselu vlada nova filozofija. Zbog toga se može zaključiti da će gasovod Ist Med morati da se finansira privatnim sredstvima, a to će biti teško”, dodaje on.
Da li bi gasovod mogao da bude zanimljiv za privatne investitore? S obzirom na sadašnju preobilnu ponudu gasa na svjetskom tržištu, atinski stručnjak sumnja u to.
“Osim toga, sve više potrošača orijentira se na uvoz ukapljenog gasa (LNG) preko morskih luka. Zbog čega bi se neko dugoročno vezao za isporuke putem gasovoda kada u svako vrijeme može jeftinije i fleksibilnije da koristi mogućnosti LNG”, ocjenjuje Lagakos.
Ipak, to nipošto ne znači da novi gasovodi nisu u planu. Već 8. januara, ruski i turski predsjednici Putin i Erdogan trebalo bi svečano da otvore gasovod izgrađen kroz Crno more, Turski tok. Njime bi ruski gas trebalo da, preko Turske, bude transportiran u Evropu. Da li će se pritom Ist Med i Turski tok nadopunjavati, ili će prije biti međusobna konkurencija, za sada je još nejasno.
(TBT, Mediji)
