Muslimansko
bratstvo nastavlja političko i vjersko
naslijeđe Hassan Al-Benna.
Piše: Fatma Ozyagli, thebosniatimes.ba
“Islam
ne priznaje geografske granice, niti priznaje rasne i krvne razlike, te sve
muslimane tretira jednim Ummetom. Muslimansko bratstvo ovakvo jedinstvo smatra svetim
načelom i vjeruje u ovo ujedinjenje kroz težnju svih muslimana za djelovanjem
na jačanju islamskog bratstva i islama, jer smatra da je svaki pedalj zemlje
nastanjen muslimanima… Muslimansko bratsvo vjeruje da je hilafet simbol islamske
zajednice (ummeta) i stožer koji povezuje nacije i narode islama. “
Ova
organizacija je preuzela političko i vjersko naslijeđe Hasana Al-Bennna. Da
bismo razumjeli događaje koji su uslijedili, odnosno ulogu i viziju
Muslimanskog bratstva u tome, trebamo se vratiti samim korijenima iz kojih je
nastala ova organizacija, a to znači suočiti se s likom i djelom njenog
osnivača Hasana Al-Bennaa.
Život:
Hassan
Al-Benna rođen je 1906. u Mahmudiji, selu koje s nalazi sjeverno od Kaira.
Njegov otac Ahmed ibn Abd al-Rahman al-Banna je bio svršenik Al-Azhara, imam
lokalne džamije koji je živio od sahadžijskog zanata. Hassan Al-Benna je
odrastao u intelektualnom okruženju u
kojem se upražnjavao strogi stil
islamskog života. Bio je u velikoj mjeri pod utjecajem svog oca u predanosti učenju
i podučavanja.
Kao
tinejdžer sa trinaest godina Hasan Al-Benna je već bio aktivan u štrajkovima i
demonstracijama protiv britanske vlasti u Egiptu . Podržavao je studentska i
vjerska udruženja koja su bila posvećena afirmaciji islamskih vrijednosti i
moralnih načela. Nadalje, bio je protivnik kršćanskih misionarskih aktivnosti.
Jendostvano protivio se svemu onome što se smatralo anti-islamskim djelovanjem
u njegovoj domovini. Tako se kao maloljetnik pridružio Hasafiyya bratstvu, sufijske
provenijencije. U sedamnaestoj godini života, Hasan Al-Benna je odlučio upisati
se na tada dobro poznati koledž za nastavnike Dar al-ulum u Kairu. Nakon četiri
godine studiranja Benna je diplomirao 1927. godine. Tvrdi se da je znao napamet
preko 18.000 pobožnih pjesama. Odmah se zaposlio kao nastavnik arapskog jezika na
Isma'iliyyi pored zone Sueskog kanala.
Vizija:
Kao
što se vidi još od rane mladosti Bennau su konstantno smetale nevolje muslimanskog
ummeta i aktivno je tražio rješenje koje bi rezultiralo njihovim pravom glasa.
Bio je zabrinut i uznemiren zbog erozije islamskog morala u egipatskom društvu kao
i islamskim nejedinstvom. Benna je također bio razočaran i uznemiren zbog
ukidanja hilafeta u Turskoj za šta je smatrao odgovrnim zapadne sile. Stoga je
u fokusu njegovog rezmišljanja stavranje islamskog jedinstva i jedinstvene islamske
države.
Većinu
svojih ideja Hasan Al-Benna akceptirao je u svojoj ranoj maldosti. Bio je u
velikoj mjeri pod utjecajem Rešida Ride i veliki odani čitalac njegovog
magazina Al-Manar. Kao i Rida, borio se protiv stagnacije islama na Bliskom
istoku. Bio je uglavnom razočaran porastom sekularizma, vesternizacijom
egipatskog društva i slomom tradicionalnog islamskog morala u Egiptu pod britanskom
upravom.
Benna je zapazio ksenofobične aspekte islama koji su bili prisutni među
muslimanima te su imale formu neprijateljskog raspoloženja spram zapadnog utjecaja,
sekularizma i materijalizma. Njegov plan je bio da se razviju zajednice koje će
se vratiti u okvire starih tradicionalnih islamskih vrijednosti. Njegova vizija
uključivala je kompletnu praksu šerijatskog zakona, vraćanje prakse islamskog
oblačenja, zabrane alkohola i prostitucije, kao i reorganizaciju solidarnosti
među muslimanskim društvom. Njegova najveća briga je bila bankarski sistem i
pitanje kamate, kao i pitanje prijeko potrebne reorganizacije banaka u skladu
sa islamskim načelima.
Muslimansko bratstvo:
“…Vidio sam da društveni život mog voljenog egipatskog naroda
oscilira između domovine i dragog islama kojeg je naša domovina naslijedila,
branila, živjela i postala naviknuta na njega, i ova teška invazija zapada naoružanog i opremljenog sa svim destruktivnim i degenerativnim utjecajem
novca, bogatstva, prestiža, razmetanja, materijalnog uživanja, moći i sredstava propagande. “
Hasan
Al-Benna formira organizaciju Muslimanskog bratstva 1928. kao odgovor i znak
protesta zbog poražavajućeg stanja islama
u tom vremenu. Tvrdio je da je pad islama prisutan zbog neefikasnog podučavanja
učenjaka i njihovih propusta da sačuvaju islam u svom najčistijem obliku. Tada
ova organizacija Muslimanskog bratstva, danas poznatija kao Ikhwanije,
uključuje oba aspekta borbe, političke i socijalne borbe. Bennine Ikhwanije su
selefijski pokret, sunitski put, Sufijska istina, politička organizacija i
socijalna ideja.
Organizacija
je osnovana zajedno sa šest drugih ljudi. Benna je osnovao organizacije kao
omladinski klub propovijedanjem po kućama uz kahvu. Muslimansko Bratstvo je
steklo punu popularnost 1930. i proširilo je svoje aktivnosti diljem Egipta. Osnovao
je ogranke širom Egipta i formirao sjedište u Kairu. Do 1936. godine Ikhwanije je imala oko 800 članova, a 1938. je organizacija brojala više od 200.000 aktivnih
članova sa 50 ogranaka diljem Egipta. Muslimansko bratstvo je otvorilo svoje
ispostave u Palestini i Jordanu. Organizacija je gradila džamije, škole,
klubove, fabrike i humanitarne organizacije. Do kraja 1930-ih bratstvo se protezalo
cijelim Bliskim istokom i imalo više od pola milijuna aktivnih članova. Za manje
od dvadeset godina Muslimansko bratstvo je postalo ogromno političko tijelo. Benna
se pokušao kandidirati za parlament dva puta, međutim imao je velike pritiske da se povuče u oba pokušaja. Tokom izbora 1942. godine vlada se
složila da poduzme mjere protiv konzumiranja alkohola i prostitucije kako bi se
Hasan Al-Benna povukao sa izbora.
1948. – Arapsko – Izraelski sukob : “…Od kada su riječi zabranjene, ruke su
postale njihov pokretač.”
Hasan
Al-Banna sa porastom članstva organizacije je otvorio novi ogranak džihadista koji je
bio u sklopu Muslimanskog bratstva, El – Nizam el – Hass. Ovaj novi ogranak je imao
za cilj 1940. da brani muslimane protiv cionističkog pokreta u Palestini, kao i
protiv britanske okupacije Sueckog kanala. Novi ogranak je razvijen tajno za
obuku vojnika u ratu. Arapskim revoltom u Palestini, Benna je poslao trupe u
Jeruzalem da se bore protiv Jevreja. Muslimansko bratstvo je bilo aktivno
uključeno u borbama kao što su bili uključeni i u Alžirski rata za nezavisnost
te i u nedavnim sukobima u Afganistanu, Kašmiru i u Arapskom proljeću.
Naslijeđe:
Hasan
Al-Benna čitavog svog života se borio za dvije stvari, jedinstvo ummeta i za
nezavisnost muslimanskih zemalja od strane okupacije. Rastuća podrška Ikhwanijama
je bila i prijetnja za kralja Faruka i Britance. Obje sile su posebno bile uznemirene
ogrankom džihadista u sklopu Ikhwanija u Palestini, jer su bili glavna
prijetnja u padu popularnosti egipatske vlade. Premijer Mahmoud an-Nukrashi,
strahujući zbog puča je raspustio organizaciju u decembru 1948., oduzeo joj sredstva
i zatvorio većinu članova Muslimanskog bratstva. Dvadeset dana kasnije Nukrasi
Pahsa je ubijen od strane pripadnika Muslimanskog bratstva. Hasan Al-Benna je odmah
dao proglas da organizacija nije stajala iza djela atentata i onih koji su počinili
zločin: “Niti su braća, niti su muslimani.” 12. februara 1949. godine Hasan Al-Benna je upucan od strane dvojice ubica i namjerno ostavljen da
iskrvari do smrti. Hasana Al-Bennaa su sahranile nekoliko žena jer muškarcima nije bilo dozvoljeno da se pridruže dženazi. Mnogi su se nadali da će smrt Bennaa podijeliti organizaciju i da će se time
okončati otpor Muslimanskog bratstva. Organizacija je bila zabranjena više od
šezdeset godina od tog perioda bratstvo
se razvilo politički i društveno.
Benna
je bio veliki vođa i organizator. Jednom ga je neko upitao: “Zašto ne
pišeš knjige?” Odgovorio je: “Ja pišem čovjeku.” Poruka Bennaa je bila apel bogatima i
siromašnima, starima i mladima, intelektualcima i nepismenim ljudima. On je
proveo cijeli svoj život posvetivši ga
ummetu. Ideje Hasana Al-Bennaa su
probudile njegovo političko i vjersko naslijeđe te je podržan od strane Ikhwana.
The Bosnia Times
