Piše: Almir Fatić, thebosniatimes.ba
Riječ el-mejsir (kocka, kockanje) spominje se tri puta u Kur'anu: Pitaju te o vinu i kocki. Reci: “U njima je veliki grijeh, a i neka korist ljudima, a njihov grijeh je veći od koristi njihove” (el-Bekare, 219); O, vjernici, zaista su vino, i kocka, i kumiri, i strjelice za gatanje pokuđene stvari, djelo šejtanovo, zato se toga klonite da biste se spasili! (el-Ma'ide, 90); Zaista šejtan želi unijeti među vas neprijateljstvo i mržnju pomoću vina i kocke, i odvratiti vas od sjećanja na Allaha i od namaza! Pa hoćete li se okaniti?! (el-Ma'ide, 91)
Primjetno je da se mejsir spominje zajedno sa vinom, kumirima i strjelicama za gatanje. Mi se u nastavku fokusiramo samo na riječ mejsir.
Značenje riječi mejsir
Riječ mejsir je infinitiv (masdar) glagola jessere (učiniti lahkim). U vezi sa njezinom etimologijom u komentarima Kur'ana navode se tri mišljenja: (1) derivirana je iz riječi jusr (lahkoća) jer se njome označava uzimanje imetka nekog čovjeka s lahkoćom, bez ikakva truda i zamora; (2) derivirana je iz riječi et-tedžzi'e (dijeljenje) i el-iqtisam (po/raz/dijeliti), npr. kaže se jesserū eš-šej'e, tj. iqtesemūhu, što znači: podijelili su nešto; tako se zaklana životinja (džuzūr) naziva mejsir jer se dijeli na dijelove; 3) derivirana je iz iskaza Arapa: Jessir li hāze l-emr u značenju: Podijeli ovu stvar (Džessas, Razi, Zamahšeri).
Mejsir u staroj kulturi Arabljana
Klasični komentari Kur'ana daju opis mejsira u staroj kulturi Arabljana. On se može sažeti u sljedećem: mejsir su strjelice koje su predislamski Arabljani koristili prilikom kockanja; na kocku su znali staviti sav svoj imetak, ženu i djecu i ako se desi da izgube, drugi bi to sve prisvojio. Imali su po deset strjelica od kojih su neke težile određeni udio u devi koju su žrtvovali, dok neke strjelice nisu nosile nikakav udio ili dobitak. Meso deve podijelili bi u deset dijelova, a strjelice stavili u jednu posudu koju bi dali jednom pravednom čovjeku. On bi iz te posude izvukao ime čovjeka napisano na njegovoj strjelici. Ako bi izvukao dobitnu strjelicu, taj čovjek bi dobio svoj udio mesa deve, a ako bi izvukao strjelicu bez dobitka, onda bi bio dužan da dā naknadu u vrijednosti cijele deve (Kurtubi, Zamahšeri, Ibn Džuzejj).
Terminološko značenje riječi mejsir
Postavilo se pitanje da li mejsir označava samo određenu vrstu kocke ili obuhvata sve vrste kocke ili kockanja. Komentari Kur'ana donose stavove ranih autoriteta, ashaba i tabi'ina, iz kojih se uočava stav da se mejsir odnosi na sve vrste kocke ili kockanja. Tako se navodi da su Mudžahid, Muhammed ibn Sirin, Hasan, Ibn Musejjib, Ata, Katade, Muavija ibn Salih, Tavus, Alija i Ibn Abbas kazali: ‘’Svaka igra u kojoj se igra na sreću, npr. tavla, šah i sl., naziva se kockanjem, čak i dječije igre s orasima i kockama. Dozvoljeno su jedino utrke konja kao i izvlačenje strjelica, kako bi se na taj način odredilo ko će prvi dobiti neko pravo koje svi podjednako zaslužuju’’. Prema imamu Maliku, postoje dvije vrste igara – igre radi zabave i igre radi kockanja s namjerom pribavljanja materijalne koristi. ‘’Među prve se ubrajaju tavla, šah i sve ostale igre koje u osnovi nisu zabranjene a koje ljudi koriste da se zabave. Druga su vrsta igre pomoću kojih se ljudi kockaju ulažući imetak, gdje neko od igrača gubi, a drugi dobija’’ (Kurtubi, Razi).
I klasični i savremeni komentatori Kur'ana saglasni da riječ el-mejsir znači el-qimar (kocka, kockanje, hazardna igra). Iz njihovih razmatranja ajeta u kojima se spominje riječ mejsir možemo razabrati nekoliko definicija mejsira, od kojih navodimo: 1. Mejsir je bacanje strijelice na imetak i plodove (E'aredž); 2. Sve ono što odvraća od spominjanja i sjećanja na Allaha, dž.š., jeste mejsir (Kasim ibn Muhammed); 3. Svaka igra u kojoj se nahodi kockanje spada u mejsir (Ibn Sirin); 4) Mejsir je svako svako nadmetanje u kojem postoji naknada za jednu od strana u igri tavle i šaha, odnosno svako verbalno ili praktično nadmetanje uz naknadu (Sa'di); 5) Mejsir je sve ono u čemu učesnik nije lišen ni dobitka ni gubitka (Karadavi) (Taberi, Zamahšeri, Sa'di, Karadavi).
Prema tome, pojam mejsir odnosi se na sve aktivnosti u kojima osoba, ulažući novac, pobjeđuje ili gubi pukom slučajnošću, tj. uključuje sve moguće vrste kockanja ili bilo kakve igre na sreću (lutrije, loto, kartanje, igre u kazinu, sportske kladionice, klađenje na utrkama životinja itd).
Kockanje kao veliki grijeh
Islamski učenjaci su jednoglasni u pogledu zabrane (tahrim) svih vrsta kockanja koje potpadaju pod pojam mejsira. Kao argument služi im riječi: u njima (vinu i kocki) je veliki grijeh, koje, prema nekim komentatorima Kur'ana (npr. Džessasu, Ibn Džuzejju), ukazuju na eksplicitnu zabranu vina i kocke jer riječ ism (grijeh) znači haram (ono što je zabranjeno). Kao argument navode kur'anski ajet: Reci: ”Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i grijehe (el-E'araf, 33). Ipak, većina komentatora Kur'an stoji na stanovištu da 219. ajeta sure el-Bekare sadrži pokudu a ne konačnu zabranu vina i kocke, koja će uslijediti u 90. ajetu sure el-Ma'ida. Spominjanje nekih koristi ljudima u ovom kontekstu ne ukazuje na činjenicu da su vino i kocka dozvoljeni, jer njihov grijeh je veći od koristi njihove, što predstavlja pojašnjenje njihove pokude (Džessas, Ibn Džuzejj, Sabuni).
Kockanje kao nečist i šejtanski posao
Zabrana vina i kocke, kao i kumira i strjelica za gatanje, kako smo već istakli, prema većini komentatora Kur'ana, konačno je donesena u 90. ajetu sure el-Ma'ida. Navedeni stvari opisane su, prvo, kao ridžs, a ta riječ u arapskome jeziku označava sve ono što je mekruh (pokuđeno), no nekada se se upotrebljava u značenju nečistoće (nedžes) kao i onoga što je zabranjeno (haram). Ibn Abbas kaže da je ridžs ono što je odvratno. Drugim riječima, svaka dobit ili zarada putem kocke ili vina jeste nečista i odvratna. Također, navedene stvari opisane su i kao djelo šejtanovo (Ibn Džuzejj, Kurtubi, Sabuni).
Stroga zabrana svih oblika kockanja
Nakon navođenja činjenica da su kocka (i druge spomenute stvari) ridžs i djelo šejtanovo, u 90. sure el-Ma'ide kaže se klonite se toga. Ovaj izraza upućuje na strogu zabranu kockanja. Neki bi, pak, mogli pomisliti da izraz fedžtenibūhu ne ukazuje na strogu zabranu poput izraza hurrimet npr. u 3. ajetu sure el-Ma'ide, gdje se zabranjuju strv, krv i svinjsko meso. Međutim, ako se prati izraz idžtināb u Kur'anu zapaža se da se on spominje u vezi sa mnogoboštvom i sličnim stanjima, te s velikim grijesima, a ne s onim samo malim (npr. v. el-Hadždž 30; en-Nahl, 36; ez-Zumer, 17). Zato će šejh Karadavi kazati da izraz fedžtenibūhu ”izražava jači stepen zabrane nego sam izraz ‘zabranjuje vam se’. Naime, kad se kaže da je nešto zabranjeno, onda je jasno da se to ne smije činiti, međutim, kad se kaže da se nečega klonimo, onda to podrazumijeva da se tome ne smijemo ne samo ni približavati, nego da između nas i toga mora biti udaljenost (džanib)” (Kako se odnositi prema Kur'anu Časnom, 302-303).
Objašnjenje zabrane
U 91. ajetu sure el-Ma'ide Uzvišeni Allah objašnjava razlog zabrane vina i kocke riječima: Zaista šejtan želi unijeti među vas neprijateljstvo i mržnju pomoću vina i kocke, i odvratiti vas od sjećanja na Allaha i od namaza! Pa hoćete li se okaniti?! Ovo objašnjenje važilo je u vrijeme objave ovog ajeta kao što važi i danas. Možda mi danas možemo bolje uvidjeti svu pošast, štetu i zlo koje nastaju zbog alkoholnih pića i kockanja – pa hoćemo li ih se okaniti?! Kada govorimo o kockanju, npr., pobjednik – u suštini gubitnik jer svaki učesnik u kockanju je gubitnik – ne zarađuje zakonito ono što je osvojio, a gubitnik gubi novac bez poštene kompenzacije, čime se podstiče neprijateljstvo i mržnja između pobjednika i gubitnika. Islam nas ohrabruje da za život zarađujemo kroz pošten rad i trud, a zabranjuje slučajno prisvajanje stvari drugih ljudi.
(TBT)