Balkan je vjerovatno na ivici još jednog “reorganiziranja”, što će označiti kraj postjugoslovenskog ustrojstva, ocijenio je profesor Univerziteta Cambridge Timothy Less na predavanju održanom 19. oktobra na tom univerzitetu čiju integralnu verziju prenosi Danas.
To bi bila posljedica odluke Sjedinjenih Država da se bore u takozvanom “novom hladnom ratu” na Balkanu i naročito, da “istjeraju” Rusiju iz Srbije, rekao je Less, koji je i saradnik portala Demostat.
“Navedeni proces znači da SAD odustaju od dugotrajnog protivljenja izmjeni granica, što će predstavljati izazov za regionalni status quo, uključujući otpor Albanaca, koje će SAD morati ‘slomiti'”, ocijenio je on.
Less je rekao da, iako će predstojeća “reorganizacija” Balkana približiti lokalne narode ostvarenju zajedničke želje o nacionalnim državama, to neće riješiti sva pitanja.
“Umjesto toga, bit će definirani problemi koji će se rješavati u narednoj fazi balkanske historije, što uključuje i nove reorganizacije, koje će, neumitno, uslijediti”, zaključio je on.
Less smatra da, kada je riječ o dogovoru Srbije i Kosova, postoje nekoliko mogućih scenarija, a prvi je da se Beograd i Priština zaista dogovore i reguliraju odnose. “Imajući u vidu ‘crvene linije’ Srbije, to znači da bi se sporazum temeljio na ideji – podjela u zamjenu za priznanje. Ipak, minimalne su šanse da će se to dogoditi”, kaže on.
Drugi mogući scenario je da ideja o podjeli bude ponovo “sklonjena sa stola”, a to znači “ili pristanak Srbije da bezuvjetno prizna Kosovo, ili da, u krajnjoj liniji, bude očuvan status quo”.
On kaže da “postoje minimalne šanse da bi Srbiju mogli ubijediti da prihvati gubitak Kosova ukoliko joj se ponudi članstvo u EU bez ikakvog odlaganja, uz sve koristi koje bi to značilo”, ali da ne postoji nikakav nagovještaj za takvu ponudu.
Ukoliko Srbija odbije priznati ovaj teritorij kao nezavisan, jedina opcija je da se teži ujedinjenju sa priznatom državom Albanijom – rješenje koje bi većina kosovskih Albanaca prihvatila”, rekao je Less.
O UJEDINJENOJ ALBANIJI, RS I ALBANCIMA U SJEVERNOJ MAKEDONIJI
Less smatra da bi ovakav razvoj događaja vodio ka nekoj vrsti regionalnog potresa. “Srbija neće prihvatiti integraciju sjeverne enklave Kosova u albansku nacionalnu državu i, bez sumnje, na takvu prijetnju odgovorila bi pripajanjem ovog područja, što bi vodilo vojnom obračunu sa Albancima, progonu preostalih Srba iz južnog dijela Kosova, pokušaju Albanaca u Preševskoj dolini u Srbiji da se otcijepe, kao i krizi državnosti u Srbiji, koja bi išla naruku lokalnim nacionalistima”, naveo je on.
“Na taj način se stvara i ogromna šansa za Srbe u Bosni da se otcijepe i ponude svoj teritorij Srbiji, kao kompenzaciju za gubitak Kosova. Istovremeno, ujedinjena Albanija bi također značila novu geostratešku šansu za Albance u Sjevernoj Makedoniji, koji bi, bez sumnje, pokušali pripojiti svoj teritorij ovoj novoj državi”, kaže Less.
“Vanjski akteri, predvođeni SAD, koja je potvrdila vodeću ulogu na Balkanu, ponovo će biti prinuđeni da ‘reorganiziraju’ ovaj region, kao što su u više navrata činili u prošlosti. Ostaje da se vidi kako će taj poredak izgledati, ali, ako je suditi po prethodnom primjeru, bit će to još jedan kompromis između želje lokalnih naroda da formiraju nacionalne države i interesa velikih sila”, rekao je on.
“Imajući u vidu podršku ideji podjele, SAD se neće protiviti ujedinjenju Kosova sa Albanijom i Preševskom dolinom, niti srpskoj aneksiji sjevernog Kosova, ukoliko to zaživi na terenu”, rekao je on. Less smatra da će SAD ipak sa podozrenjem gledati na dalje promjene međunarodnih granica, baš kao i Evropljani.
“Amerika neće željeti da se teritorija bosanskih Srba ujedini sa Srbijom, jer bi to značilo snažnu platformu za ruski utjecaj na Balkanu”, doda je on.
“SAD će se također oduprijeti bilo kakvim pokušajima Albanaca da se otcijepe od Sjeverne Makedonije… Umjesto toga, SAD će insistirati da navedeni narodi odustanu od svojih nastojanja i zauzvrat će im garantirati samoupravu unutar postojećih država, što će značiti i ublažavanje graničnih kontrola, kako bi se ojačala prekogranična saradnja između pripadnika istih naroda. Takav princip važio bi i za bosanske Hrvate”, rekao je on.
“To će definirati narednu fazu u balkanskoj historiji, kada će se Srbi i Albanci približiti ostvarenju cilja o uspostavljanju nacionalnih država, dok će se obistiniti želja velikih sila o stabilizaciji Balkana. Ali, mnoga pitanja ostat će neriješena, uključujući konačni status Srba u Bosni i Albanaca u Sjevernoj Makedoniji, koji će i dalje željeti da se ujedine u nacionalnim državama”, rekao je Less.
(TBT)
