Washington – Jedan stariji zvaničnik službe za spoljne poslove u Obaminoj administraciji primio je poruku od nekoga na LinkedInu u kojoj mu se nudi let u Kinu i “dobro plaćene” poslovne prilike.
Bivši službenik danskog ministarstva spoljnih poslova na LinkedInu dobio je poziv od nekoga ko se predstavio kao žena iz kineske kompanije za zapošljavanje da se sastanu u Pekingu. Umjesto žene, pojavila su se trojica muškaraca koja su mu rekla da mu mogu pomoći da dobije “pristup kineskom sistemu” za istraživanja.
Strani agenti koriste društvene mreže u pokušaju da regrutuju saradnike, a najaktivniji su na LinkedInu, prema riječima zapadnjačkih kontraobavještajnih službi. Obavještajne agencije u SAD, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj izdale su upozorenja o stranim agentima koji kontaktiraju sa hiljadama korisnika na platformi.
“Kineska obavještajna služba masovno se ovime bavi”, ističe William R. Evanina iz Nacionalnog kontraobavještajnog i bezbjednosnog centra, američke agencije koja prati stranu špijunažu. “Umjesto da se špijuni rasporede po Americi kako bi se regrutovao jedan target, efikasnije je sjediti za kompjuterom u Kini i slati zahtjeve za prijateljstvo hiljadama odabranih meta sa lažnih profila.”
Upotreba društvenih mreža po nalogu kineske vlade za ono što američki zvaničnici nazivaju zlim svrhama našla se pod lupom. Iz Facebooka, Twittera i YouTubea saopšteno je da su uklonjeni svi nalozi sa kojih su širene dezinformacije o prodemokratskim protestima u Hongkongu.
I druge vlade koristile su slične strategije za širenje dezinformacija.
LinkedIn, u vlasništvu Microsofta , ujedno je pogon za potencijalne dezinformacije, ali i idealno sredstvo za regrutovanje špijuna, smatraju američki zvaničnici, baš zato što na toj platformi čak 645 miliona korisnika traži zaposlenje.
Kineski agenti često iznose ponude preko različitih kanala – jedan od njih je i LinkedIn – kako bi regrutovali istaknute kandidate za špijunažu, a nerijetko se predstavljaju kao korporativne firme za zapošljavanje, nudeći potencijalnim regrutima novac za konsultovanje u istraživanjima.
“Kinezi žele da sistem izgrade od političkih, akademskih i poslovnih elita”, navodi Jonas Parelo-Plesner, bivši službenik danskog ministarstva spoljnih poslova koji je prijavio slučaj pokušaja regrutacije na LinkedInu. “Uglavnom se radi o sivoj zoni, odnosno nečemu između širenja uticaja i klasične špijunaže.”
Ljudi koji napuste posao u vladi ili nekoj drugoj državnoj instituciji su ranjivi jer je često slučaj da su u potrazi za novim poslom, dodaje Plesner.
Nicole Leveric, portparolka LinkedIna, navela je da kompanija uklanja lažne naloge, te da je oformljen i tim koji djeluje po informacijama iz različitih izvora, uključujući i vladine agencije.
“Naša politika je jasna: stvaranje lažnog naloga i aktivnosti čija je namjera da naše članove obmanu ili dovedu u zabludu, predstavljaju kršenje naših uslova korišćenja”, istakla je ona.
LinkedIn je, ispostavilo se, ipak efikasna platforma za regrutaciju. Kevin P. Malori, zaposlen u CIA, u maju je osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina zbog špijuniranja za Kinu. Sve je počelo kada je Malori 2017. godine na LinkedInu odgovorio na poruku kineskom agentu obavještajne službe koji se izdavao za predstavnika think-tank organizacije, naveo je FBI.
Ministarstvo pravde prošlog oktobra osudilo je kineskog obaveštajca JanJuna Sua za ekonomsku špijunažu pošto je, kako se navodi u presudi, na LinkedInu regrutovao inženjera GE Aviation-a.
Nekadašnji zvaničnik u Obaminoj administraciji koji je tražio da ostane anoniman ispričao je da je neko ko bi mogao da bude kineski špijun pokušavao da ga regrutuje čitavih mjesec dana. U maju 2017. godine, pet mjeseci pošto je ostao bez posla u vladi, neko pod imenom Robinson Zang stupio je s njim u kontakt putem LinkedIna.
Na Zangovom profilu navedeno je da je zaposlen kao menadžer za odnose sa javnošću u kompaniji R&C Capital koju je u porukama opisao kao “međunarodnu konsultantsku firmu sa sedištem u Hong Kongu”, specijalizovanu za “globalne investicije, geopolitička pitanja, javne politike, i slično”.
“Impresioniran sam vašom biografijom i vjerujem da ste prava osoba za neke prilike koje su veoma dobro plaćene”, napisao je Zang u poruci.
U više navrata isticao je da će njegova kompanija platiti put u Kinu, a na višestruka pitanja o detaljima o kompaniji, Zang nije pružio nijedan vjerodostojan odgovor.
Kada je upućen na agenta za zapošljavanje, Zang se više nije javljao.
Plesner je imao slično iskustvo na LinkedInu sa korisnicom pod imenom Grace Vu koja je kontaktirala s njim 2011. Navela je da radi za DRHR, kompaniju za zapošljavanje u Kini, a kada je saznala da će Plesner posjetiti Peking 2012. godine, predložila je sastanak. Tražila je fotografiju Plesnerovog pasoša kako bi mogla da organizuje putovanje, ali je Plesner odbio.
Pristao je da se sa regruterkom sastane u hotelu “St. Regis” u Pekingu. Grace Vu se nije pojavila, ali je umjesto nje došao mladić koji je Plesneru objasnio da je zadužen da ga odvede do konferencijske sale u kojoj su ga čekala trojica srednjovječnih muškaraca. Oni su Plesneru objasnili da rade za državnu istraživačku organizaciju, ali nisu imali nikakvih dokaza za to.
“Pomislio sam kako je taj sastanak prilično čudan”, kaže Plesner.
Trojica muškaraca rekla su Plesneru da bi mogla da finansiraju njegovo istraživanje ukoliko bude pristao na saradnju koja podrazumijeva i “pristup kineskom sistemu”.
Plesner je, posumnjavši da je riječ o pripadnicima obavještajne ili bezbjednosne službe, ovaj slučaj prijavio britanskim vlastima po povratku u London gdje je tada živio.
DRHR je jedna od tri kompanije koje je njemačka obavještajna služba identifikovala krajem 2017. kao organizacije za kineske agente, a da su agenti putem LinkedIna pokušali da kontaktiraju sa ukupno 10.000 Njemaca. LinkedIn je uklonio određeni broj naloga.
“Da sam na mjestu LinkedIna, sada bih proaktivno uradio domaći”, kaže Plesner koji je istraživao kineske operacije na Institutu Hudson i prošle godine pisao o svom slučaju. “Ovo je samo vrh ledenog brijega.”
(TBT, NYT)