Hanuš objašnjava da se konoplja kroz čitavu povijest čovječanstva koristila kao lijek. Prvi dokazi o korištenju kanabisa u medicinske svrhe pronađeni su u Kini, a datiraju iz 4700. godina prije nove ere.
FOTO: Hanuš
“IMAM prijatelja u Pragu koji je bio u invalidskim kolicima, boluje od multiple skleroze. Ponovo je prohodao kada je počeo koristiti kanabis”, kazao je Dr. Lumír Ondřej Hanuš, analitički kemičar sa Univerziteta u Jeruzalemu, koji je u Zagrebu održao predavanje u sklopu konferencije “Demistifikacija konoplje – Konoplja u zdravstvu: teorija i praksa”.
Hanuš objašnjava da se konoplja kroz čitavu povijest čovječanstva koristila kao lijek. Prvi dokazi o korištenju kanabisa u medicinske svrhe pronađeni su u Kini, a datiraju iz 4700. godina prije nove ere. Kanabis kao lijek koristile su i druge drevne civilizacije: asirska, egipatska, indijska, grčka, rimska, judejska…
Začetnik korištenja kanabisa u modernoj medicini, objašnjava Hanuš, je britanski kraljevski liječnik John Russell Reynolds, koji je 1859. godine zapisao: “Za uklanjanje određenih vrsta boli, vjerujem da ne postoji učinkovitiji lijek od kanabisa”. Ista stvar vrijedi i danas, napominje Hanuš, te objašnjava kako učinci kanabisa, zbog kriminalizacije marihuane, nisu još dovoljno dobro istraženi.
“Zakon bi morao tolerirati upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Kažnjavati bi se trebali dileri, koji često prodaju kanabis nepoznatog porijekla i skupo ga naplaćuju, a koji možda i nema sve supstance koje su pacijentu potrebne”, kaže Hanuš.
“Marihuana nije bezopasna, ali rizici su vrlo mali”
“Mnogi pacijenti danas misle da marihuana pomaže tamo gdje doktor ne pomaže. Je li takav stav opravdan? Kanabis je divan lijek, ali ne liječi sve bolesti, ne funkcionira u svakoj fazi bolesti i ne pomaže svim pacijentima. Prema našim iskustvima, oko 10 posto pacijenata prestaje koristiti kanabis jer im nije pomogao, ili zato što se ne osjećaju dobro nakon konzumacije. Obično se radi o pacijentima koji su uzeli preveliku količinu. Mogućnost predoziranja ne postoji, ali uzimanje prevelike količine može biti vrlo neugodno”, tvrdi Hanuš.
Naglašava, međutim, da kanabis nije bezopasan lijek. Postoji rizik da će konzumacija kanabisa potaknuti psihozu, shizofreniju ili slabljenje kognitivnih sposobnosti, što se posebno odnosi na djecu i adolescente.
“Važno je da su korisnici mentalno zdravi. Istraživanja pokazuju da ljudi koji su počeli koristiti kanabis u kasnijoj dobi, nakon što su postigli punu mentalnu zrelost, nisu imali nikakvih problema. Zato se smatra da kanabis može oštetiti mozak adolescenta, ali ne i mozak odrasle osobe. Marihuana nije bezopasna, to je moćna droga s nizom učinaka, ali rizici su vrlo mali, posebno u usporedbi s cigaretama, alkoholom ili drugim drogama”, kaže Hanuš, te ističe da aktivne supstance kanabisa, THC i CBD, pomažu u liječenju čitavog niza bolesti: MS-a, karcinoma, dijabetesa, artritisa, a recentna istraživanja pokazuju i da kanabidiol (CBD) ima potencijal za korištenje u liječenju epilepsije, anksioznosti, shizofrenije, pa čak i Alzheimerove bolesti.
The Bosnia Times