Praktično je potpuno nepoznato ko je naložio izgradnju crkvice na tako izoliranom mjestu. Jednako su misteriozni i umjetnici koji su oslikali zapanjujuću zbirku fresaka sa izduženim, elegantnim figurama u lelujavim odorama koje, prema mišljenju historičara umjetnosti, predstavljaju umjetnički omaž srednjobizantijskom dobu.
Crkva i njene freske zauzimaju posebno mjesto među vizantijskim građevinama u Sjevernoj Makedoniji koja se i poslije 26 godina od sticanja nezavisnosti bori da pronađe svoje mjesto pod evropskim suncem.
Konzervacionisti i lokalne vlasti nakon godina odlaganja sada ponovo pokreću inicijativu za obnovu ovog bizantijskog dragulja koji su vjekovima uništavale vatra i oluje, a potom dva zemljotresa i neuspjelo renoviranje osamdesetih godina.
Nadaju se da će uspjeti kapitalizati kulturne veze u kojima se nalaze korijeni evropskog identiteta ove zemlje u trenutku kada Sjeverna Makedonija preduzima sve neophodne korake kako bi se kvalificirala za članstvo u Evropskoj uniji.
Crkva u Kurbinovu oduvijek je privlačila pažnju evropskih učenjaka, arhitekata i diplomata. Zasad, ipak, pokrivena skelama spolja i iznutra, još uvijek simbolizira historijska rivalstva koja su harala Sjevernom Makedonijom.
Upravo ovdje, na obalama Prespanskog jezera, u junu 2018. godine potpisan je sporazum sa Grčkom o kompromisnom imenu bivše jugoslovenske republike.
Promjenom imena u Sjeverna Makedonija, zemlja sa oko dva miliona stanovnika okončala je konflikt koji je sabotirao njena nastojanja da postane članica Evropske unije i NATO-a.
Restauracija crkve je privremeno zaustavljena, ali konzervacionisti i lokalne vlasti pokreću novu inicijativu za pokretanje radova u nadi da će time otopliti odnose sa Evropom.
Evropska unija je svejedno nedavno saopćila da odlaže početak pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije bloku, a to će po svoj prilici biti veliki ispit strpljivosti Makedonaca.
(TBT, NYT)
