Nasrudin hodža je bio popularni dobričina, filozof i mudrac kojeg pamte mnoge kulture po smiješnim pričama i anegdotama.
FOTO: Nasrudin
hodža (Iustracija)
Nasrudin hodža je turska kulturna ličnost čije anegdote često prepričavaju ljudi iz svih krajeva svijeta i svih doba i uzrasta. Njegovo ime Nasrudin znači
“Pomagač vjere“, što odgovara njegovom karakteru šaljivčine. Živio je za vrijeme Seldžučke ere, poznat kao pravedan čovjek koga su
krasile mnoge plemenite vrline. Njegovi savjeti ukazuju na pravi put na kojem inspiriše ljude da čine dobro i da se klone nevaljalih djela. Nasrudin hodža često
spašava ljude od zablude kratkim ali duhovitim porukama.
Njegove mudrosti i poslovice su se prenosile
s koljena na koljeno i postale svakodnevnica mnogih
kultura i naroda. On nije bio samo narodni heroj, već je bio i filozof koji je mnogo učinio da predstavi dobro kao naslijeđe iz generacije u generaciju. Kao takav
postao je genij turske književnosti i tradicije. Rođen je u selu Horta, u
pokrajini Sivrihisar, Eskisehir 1208. godine.
Njegov humor je prevazišao nacionalne i kulturne granice. Sedam vijekova ostao je najistaknutiji humorista u muslimanskim
i nemuslimanskim zajednicama Bliskog istoka, Sjeverne Afrike, Balkana i Centralne Azije. Njegove priče su prevedene na desetine stranih jezika, uključujući engleski,
ruski, njemački, francuski, itd.,
što potvrđuje da je njegov humor univerzalne prirode.
Njegov humor i duhovite anegdote su kompatibilne sa našim svakodnevnim životom I okruženjem, bez obzira na okolinu u kojoj se nalazili; bili u džamiji,
kući, ili čaršiji, uglavnom su u vezi sa svakodnevnim životnim događajima i zgodama. Njegova
supruga, komšije, žene, kadije i njegov magarac, svi su oni bili teme njegovih duhovitih šala.
Nasrudin
hodža u ujgurskoj i kineskoj kulturi
Poznati kineski “Afanti” strip već godinama u gro-planu se bavi šalama i anegdotama oko ličnosti
Nasrudina hodže. Ne samo da je Nasrudin hodža dokumentiran u ujgurskoj kulturi, on je već
odavno postao sastavni dio i kineske kulture. Stoga nisu
samo Turci bili ti koji su osvajali dijelove ujgurske i kineske teritorije,
vrlo vješto je to učinio i Nasrudin hodža.
U istočnom Turkmenistanu, Nasrudina hodžu nazivaju i “Nesirdin Ependi Letipiliri” ili “ efendija Letipirili”. Ne zna se na koji
način je priča o Nasrudin hodži stigla do istočnog
Turkmenistana.
Kinezi su svoju djecu obrazovali u skladu s propagandom svog režima, ali i do danas sjećanja na Nasrudin hodžu
su živa, ljudi i dalje pokazuju veliki interes za njegove priče. Na bolji svijet Nasrudin
hodža je preselio 1275/6. ili 1285. Godine, a ukopan je u Akşehiru, Konji.
The Bosnia Times