Ovih dana, međutim, čini se da je jedna od najvećih uvreda nazvati nekog dobročiniteljem, a sa usana Matea Salvinija, lidera antiimigrantski nastrojene partije Lige i najmoćnijeg italijanskog političara, riječ “buonista”, ili dobročinitelj, jeste oružje.
“Evropski san sahranile su birokrate, dobročinitelji i bankari koji predugo upravljaju Evropom”, rekao je Salvini nedavno tokom saopštenja o novom savezu ekstremno desničarskih i populističkih stranaka uoči izbora za Evropski parlament koji će uskoro biti održani.
Ovakav način nipodaštavanja postao je obilježje zbunjujuće političke situacije u Italiji, gdje je biti previše dobar loše, ekspertiza razlog za diskvalifikaciju, a ekonomski podaci u okrilju dadaističke analize.
Ali Italijani nisu sami. Ekstremno desničarska partija Alternativa za Njemačku također je nerijetko vrijeđala svoje protivnike riječju “Gutmensch” – ili dobročinitelj – do te mjere da je žiri sačinjen od lingvista i pisaca odabrao upravo tu riječ za najgoru u 2015. godini. Pristalice Evropske unije, a među njima prvi predsjednik Francuske Emmanuel Macron, izrazili su zabrinutost da bi italijanski populisti mogli da posiju sjeme mržnje i raskola u bloku koji je 70 godina čuvao mir na evropskom kontinentu.
Macron se iz prve ruke upoznao sa novom “gore je dole, dole je gore” političkom logikom Italijana.
Francuska je u februaru opozvala svog ambasadora u Italiji nakon što su lideri italijanskog Pokreta pet zvijezda posjetili Francusku sa namjerom da sklope savez sa često nasilnim demonstrantima pokreta „žutih prsluka“.
“Neki brane nacionalizam”, rekao je Macron u martu u razgovoru sa Fabiom Faciom, popularnim italijanskim voditeljem i jednim od Salvinijevih omiljenih “dobročinitelja” koji su mu na meti. “Ali ja ću se boriti protiv tih ljudi svim silama zato što smatram da će nas oni vratiti 10 ili 20 godina unazad.”
Pristalice Matea Salvinija, koji je i samog Makrona jednom prilikom strpao u koš sa drugim dobročiniteljima, okarakterizirale su taj intervju kao mali samit dobročinitelja.
Oni su također iskazali prezir prema više od 200.000 ljudi koji su u martu protestirali u Milanu protiv rasističke politike vladajuće populističke koalicije.
“Karneval dobročinitelja u Milanu”, glasio je naslov u desno orijentiranom Il Giornaleu.
Pogrdna konotacija tog izraza, baš kao i trenutna polarizacija društva i političke scene u Italiji, ukorijenjena je u vremenu kada je premijer ove zemlje bio Silvio Berlusconi.
Politički komentator je 2002. godine primijetio da je “buonista” postalo “alibi za loše tipove da budu loši; ako činite dobro, onda ste dobročinitelj”.
U La Republici, liberalno orijentiranom rimskom dnevnom listu, 2008. godine pisalo je da je desni centar pozitivnu riječ redefinirao kao “sinonim za mekušca”.
U julu 2016. godine, nakon što je Mateo Salvini tadašnju predsjednicu skupštine Lauru Boldrini uporedio sa seks-lutkom, on je napisao da je Boldrinijeva “licemjer, dobročiniteljka i rasista”.
Neki liberali prihvatili su ovu reinterpretaciju dobročinitelja, ponosno noseći majice sa natpisom “Buonista”.
Drugi, međutim, ovo izvrtanje smatraju opasnom erozijom italijanskog sistema vrijednosti. Dok Salvini sve češće migrante napada verbalno, sve više Italijana to čini fizički, prema riječima OEBS-a.
Facio je odbio dati komentar za ovaj članak. Ali on je još od 2014. godine uvijek reagirao kada bi ga neko uvrijedio.
U zemlji izgrađenoj na bijesu kao što je Italija, rekao je on, “tumačiti dobre manire i banalnu uljudnost kao dobročiniteljstvo je podsticaj”.
(TBT, NYT)