Elizabeth Warren, senatorka iz Massachusettsa koja je najavila kandidaturu za predsjednika, nedavno je iznijela prijedlog za uvođenje ozbiljnih restrikcija u tehnološkoj industriji. Druga kandidatkinja Demokratske stranke, senatorka Amy Klobuchar iz Minnesote, iznela je sličan prijedlog i istakla da “postoji ogroman problem monopola“.
U vrijeme kada u Americi sve izaziva nekakve kontroverze, reakcija na ove ideje bila je iznenađujuće pozitivna.
“Moramo ih razdvojiti“, rekla je Elizabeth Warren u jednoj političkoj emisiji, a samo je jedan čovjek kritikovao njen prijedlog: Howard Shulz, vlasnik Starbucksa, koji koketira sa mogućnošću da bude nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima. “Milijarder, zar ne?“, primijetila je Warren.
Ova političarka decenijama se bori za snažniju intervenciju države, što je opasna teritorija još iz vremena Reaganove administracije.
“Antitrust“ o kojem Warrenova priča jednako je nepopularan kao “socijalizam“ i “viši porezi na više prihode“.
Kada je Ministarstvo pravde ustanovilo da kompanija zloupotrebljava svoju moć utemeljenu na monopolu i da treba da bude rasformirana, reakcije su bile izmiješane.
Vlada je pokrenula takav postupak protiv kompanije IBM 1982. godine poslije više od decenije. Slučaj je pokrenut i protiv Microsofta 2001. godine. Samo se, međutim, slučaj sa AT&T koji je 1982. pristao da se rascjepka u jednu glavnu i sedam regionalnih telekomunikacionih kompanija može smatrati nekim uspjehom.
“Nešto se definitivno promijenilo“, kaže Jeffrey A. Man, osnivač think-thank organizacije Internacionalni centar za pravo i ekonomiju u Oregonu. “Većina ljudi gaji simpatije prema Amazonu, Appleu, Googleu, pa čak i Facebooku, ali mislim da se intenzivira skepticizam u vezi sa tim kompanijama.“
Google i Facebook nude svoje usluge besplatno, dok je Amazon izgradio reputaciju na prodaji po niskim cijenama. Njih je zato teško regulirati, pošto ne postoji osnovni preduvjet da je nastala povreda prava u slučaju kada korisnici plaćaju visoke cijene.
Korisnici sada shvataju da zapravo plaćaju ove usluge informacijama. Ali nova anketa sprovedena za servis za vijesti Axios pokazala je da više od polovine ispitanika ipak ne bi platilo da ih kompanije ne prate.
Daniel Crane sa Univerziteta u Michigenu kaže: “Prosječni korisnik vjerovatno razmišlja na taj način da dobija mnogo besplatnih stvari od tehnoloških kompanija i brine šta bi se dogodilo ukoliko krene protiv njih.”
Crane, međutim, ističe da kompanije nisu zabrinute samo realnom mogućnošću da se korisnici okrenu protiv njih, već i samom retorikom koja aludira na takav smjer događaja.
Mogućnost da se tako nešto desi također ohrabruje konkurenciju. Google, recimo, kontrolira veći deo tržišta za online oglašavanje u Australiji, što predstavlja problem za “News Corporation”, medij koji je u vlasništvu Ruperta Murdocha. Ova kompanija tražila je od australijskog zakonodavstva da riješi problem sa Googleom zato što on ima “nenadmašnu moć koja se trenutno proteže kako na izdavače, tako i na oglašivače”.
Korisnici vole inovacije, a ne nasilnike. Amazon nije uspio izbjeći nasilničko ponašanje u namjerama da izgradi sjedište u New Yorku, iako ti planovi više nisu u opticaju, a Facebook se ponio slično kada je nedavno skinuo sa platforme objave Elizabeth Warren o tome kako ova kompanija ima preveliku koncentraciju moći.
Iz Facebooka su obrazložili da su objave senatorke Warren prekršile pravila o zloupotrebi logoa, ali je potom ponovo dopustila objave, iako je šteta već bila učinjena.
“Zanima vas zašto mislim da FB ima previše moći?”, napisala je Warrenova na Tviteru. “Počnimo od toga da imaju mogućnost ugušiti raspravu o tome ima li FB previše moći.”
(TBT, NYT)
