Evropske lidere dugo je brinulo da bi riječi američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove objave na Twitteru mogle da ponište transatlantski savez koji je značajno ojačao za svojih sedam decenija postojanja. Nadali su se da će se dobri odnosi održati uprkos pritiscima.
Međutim, u posljednjih nekoliko dana godišnje konferencije o bezbjednosti u Münchenu
prošlog mjeseca, raskol između Evrope i Trumpove administracije se produbio i postao konkretniji.
Jedan stariji njemački zvaničnik, koji je zamolio da ostane anoniman, rekao je: „Niko više ne vjeruje da je Trumpa imalo briga za interese njegovih saveznika.“
Zvaničnici upozoravaju da postoji opasnost da bi Kina i Rusija mogle da iskoriste to.
Evropljani više ne vjeruju da će se Washington promijeniti, ne kada Trump svoj saveznike doživljava kao ekonomske rivale, a liderstvo kao nametanje moći.
Čak i mimo Trumpove administracije, sve veći broj Evropljana smatra da odnosi sa SAD više nikada neće biti isti.
Carl Kaiser, dugogodišnji analitičar njemačko-američkih odnosa, kaže: „Dvije godine Trumpove administracije, i većina Francuza i Nijemaca sada više vjeruje Rusiji i Kini nego SAD.“
Postoje jasni znaci koji ukazuju da nisu svi američki i evropski lideri spremni da se tako lako odreknu savezništva.
Više od 50 američkih poslanika prisustvovalo je Bezbjednosnoj konferenciji uMünchenu. Oni su došli, kaže demokratska senatorkaJean Sassoniz New Hampshirea, „da pokažu Evropljanima da postoji drugi ogranak američke vlade koji snažno podržava NATO i transatlantski savez“.
Najvidljiviji otpor prema Washintonu pokazala je njemačka kancelarka Angela Merkel i njena ministarka odbraneUrsula von der Leyen. One su govorile o opasnostima jednostranog djelovanja velikih partnera bez konsultovanja o posljedicama sa saveznicima.
One su navele Trumpova saopštenja da će se američke trupe povući iz Sirije i Afganistana, što je, smatra Merkel, odluka koja ide samo naruku Rusiji i Iranu, baš kao i odluka da se poništi zabrana testiranja raketnog oružja srednjeg dometa. Ta odluka direktno utiče na evropsku bezbjednost i nema alternativne strategije, rekla je Merkel.
Američki potpredsjednik Mike Pence, koji se u Münchenusastao sa Merkelovom, naišao je na zid ćutanja kada je pokušao da izvrši pritisak na saveznike da se povuku iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, koji evropski lideri smatraju vitalnim za bezbjednost.
Merkel je izjavila da je neslaganja u vezi sa Iranom “izuzetno deprimiraju”, ali je naglasila da Evropa i SAD naposljetku imaju isti cilj. Ona je dodala da je sporazum predstavljao način da se ostvari uticaj na Iran – uticaj koji je, po njoj, Washington odbacio.
Pence je hvalio Trumpa i govorio o, kako je to rekao, obnavljanju američkog liderstva na Zapadu. Ali Evropljani nisu bili ubijeđeni.
“Veoma je neobično govoriti o američkom liderstvu u savezu kada je Trump taj koji je izazvao krizu”, kaže Marietje Schaake, članica Evropskog parlamenta iz Holandije. “Mnogi Evropljani Trumpovu administraciju smatraju odgovornom za tenzije i slabljenje Zapada.”
Nathalie Tocci, starija savjetnica visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Federice Mogherini, kaže da je ta podjela za Evropljane “suština načina na koji se percipiraju međunarodni odnosi i njihov nacionalni interes”.
“Mi smo manji i sasvim je razumljivo zašto su nam potrebna partnerstva kako unutar, tako i izvan Evrope, sa NATO-om”, objašnjava Tocci.“Želimo da vjerujemo da će ponovo sve biti u redu, zato što nemamo alternativu.”
To znači da će Evropa i dalje zavisiti od SAD, čak i ako pokuša da pronađe način da ne zavisi od Washingtona, kažu analitičari.
Evropljani “počinju da rade ono što bi trebalo”, kažeNathalie Tocci– više ulažu u vojsku, razmatraju formiranje evropske vojske u saradnji sa NATO-om i razmišljaju strateški u pogledu Rusije i Kine. “Ali niko ne misli da je sve to izvodljivo u kratkom roku”, kaže ona i dodaje da mnogi smatraju da to uopšte nije izvodljivo. Također se čeka promjena u Bijeloj kući.
“Evropljani zadržavaju dah i nadaju se da će stvari ovako stajati još samo dvije godine”, kaže Victoria Nuland, bivša američka zvaničnica. “U isto vrijeme, ne žele da učine ništa da pogoršaju stvari ili uvrijede Trumpa lično i rizikuju bijesnu reakciju.”
Trump nije uzrok, kažeNorbert Röttgen, šef njemačkog Komiteta za međunarodne odnose, već simptom promjena na geopolitičkom planu koje su oživjele rivalstvo između velikih sila.
“U posttrumpovskoj eri, nema povratka u pretrumpovsko doba”, kažeRöttgen
. “Status quo evropskoj bezbjednosti garantovale su SAD. To se neće ponovo desiti.”
Ian Teko, direktor Evropskog programa pri Fondaciji German Marshall u Berlinu, brine da bi raskorak između Evrope i SAD mogao značiti stratešku ranjivost prema Rusiji i Kini.
Ukoliko ima ikakve dvosmislenosti u zapadnom savezu, kaže on, Rusija i Kina znaju da garancija bezbjednosti više ne važi. “Kada ta zaštita nestane, onda postoji prazan strateški prostor.”
(TBT, NYT)