Predsjednik Srbije Aleksanadar Vučić obratit će se u nedjelju javnosti u povodu sinoćnjeg ulaska demonstanata u zgradu Radio televizije Srbije (RTS) i pokušaja opozicijskih lidera i organizatora protesta da u programu javnog RTV- servisa priopće zahtjeve sudionika mimohoda “1 od 5 miliona” koji već tri mjeseca u Beogradu i u desetinaima gradova Srbije traže slobodu medija i ostavku šefa države.
Premijerka Srbije Ana Brnabić oštro je osudila sinoćnji ulazak demonstranata i pojedinih lidera opozicije.
“Najoštrije osuđujem nasilje Saveza za Srbiju i jednog dijela sudionika protesta ‘1 od 5 miliona’ koji su upali u zgradu Radio-televizije Srbije prijeteći novinarima i urednicima javnog servisa. Ovaj vandalski čin (Dragana) Đilasa, (Boška) Obradovića, (Vuka) Jeremića jasno pokazuje da od prvog dana planiraju izazvati nerede i na nasilan način smijeniti legitimno izabranu vlast”, rekla je Brnabić agenciji Tanjug, kako prenosi Hina.
Direktor RTS-a Dragan Bujošević, čiju ostavku demonstranti traže, ispričao se zaposlenicima javnog tv servisa što im on “i država nisu omogućili da rade svoj posao” i “što nisu mogli pripremiti redovne informativne emisije”.
Bujošević je, gostujući u vanrednim vijestima oko 23.45 sati, ocijenio da su protesti sinoćnjim upadom “izgubili legitimitet” i da su predstavnici opozicije htjeli “mimo zakona” određivati programsku šemu i uređivačku politiku.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović potvrdio je da je “uspostavljen red u zgradi RTS-a” te najavio da će idućih dana biti poznate informacije o prekršajima i kaznenim djelima sudionika sinoćnjih događaja u zgradi RTS-a.
“Bez prevelike upotrebe sile, policija je zaštitila sve koji rade na RTS-u i, poštujući zakon, uspostavila javni red i mir u toj zgradi, a sve one koji su pokušavali da učine nešto nasiljem, iz te zgrade izbaci”, rekao je Stefanović na drugoj vanrednoj konferenciji za novinare koju je u povodu ulaska demonstranata i predstavnika opozicije u zgradu RTS-a.
Predsjednik Demokratske stranke Zoran Lutovac izjavio je večeras da je “jedini zahtjev” večeras da se predstavnici demonstranata javno obrate.
„Javni servis već mjesecima ignorira proteste. Policija je intervenirala očito po zapovjedi ministra unutrašnjih poslova. RTS očito ignorira sve, čak i kad se ušlo u njihovu kuću, u zgradu RTS-a. To je servis laži, a ne javni servis građana koji ga plaćaju”, rekao je Lutovac za N1.
A Radio-televizija Srbije prva je meta bilo kakvih prevrata u Srbiji. Kako su to znali pristalice Slobodana Miloševića, pa čak i NATO snage koje su granatirale RTS i pritom ubile 12 zaposlenih, tako to znaju i sadašnji demonstranti protiv vlasti Aleksandra Vučića.
Istovremeno se na Kosovu odvija prava ekonomska drama koja je Vučiću možda čak i važnija od kontrole nad RTS-om. Dok javna televizija nudi neograničen prostor za propagandu, na Kosovu se priča o milionima eura.
Ne igrajte se vatrom, poručio je nedavno srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić kosovskim vlastima. Takvu reakciju srpske strane izazvali su navodni planovi za upad u Trepču, a kako Blic piše, reakcija je adekvatna. Rudnik Trepča i umjetno jezero Gazivode predstavljaju najveći kapital Srbije na Kosovu. Brojke pokazuju koliko je zapravo to važna politička i ekonomska igra.
Trepča ima 3.000 zaposlenih radnika, 100 milijardi eura imovine i rudnog potencijala, 51 milion tona rezervi olova i cinka.
Slična je priča i s Gazivodama. Ogroman hidropotencijal opskrbljuje pitkom vodom gotovo sva srpska mjesta na sjeveru Kosova, koristi se u proizvodnji električne energije, a vode iz umjetnog jezera čak hlade i termoelektranu u Obiliću.
Ova bitka, do sada uglavnom u sjeni pregovora u Bruxellesu, predstavlja skriveno srce razgovora Beograda i Prištine. Jer, što god na kraju političari odluče, ko god tu odluku donese, Trepča i Gazivode ostaju nezamislivo važan dio života običnih ljudi na Kosovu, piše Blic.
Povod takvim izjavama i napisima je nedavno izglasani zakon o upisu rudnika Trepča u Kosovsku agenciju za registraciju imovine kao dioničkog društva. I to u stopostotnom vlasništvu Kosova.
Aleksandar Vučić tako je nedavno govorio da na Kosovu više nije zamrznuti konflikt. “Molim vas, kažite mi što je zamrznuti konflikt, imamo li takvu situaciju kad oni krenu zauzimati Gazivode? Je li bio zamrznuti konflikt u Krajini? Ljudi nemojte da nam se dogode iste stvari. Što ćemo uraditi ako krenu s ujedinjenjem Mitrovice ili zauzimanjem Gazivoda”, rekao je srpski predsjednik.
Kad je 2015. godine Vučić posjetio Gazivode kazao je da će ih braniti po svaku cijenu. “Braneći Gazivode Vučić brani opstanak Srba na Kosovu jer bi u suprotnom Priština kontrolirala snabdijevanje vodom i strujom Srba na sjeveru”, kazao je za Blic Marko Đurić, tadašnji šef Vladinog ureda za Kosovo i Metohiju.
U to vrijeme su se vodile rasprave o tome hoće li Srbija prepustiti hidroelektranu Kosovu, a postojao je i strah da će Evropska unija takvo što tražiti diplomatskim putem tijekom pregovora Srbije o pristupanju Uniji.
“Priština se sada služi trikovima i traži da joj se prepusti upravljanje, a da se kasnije rješava pitanje vlasništva. Međutim, ne pada nam na pamet kada je riječ o tako važnom hidropotencijalu”, kazao je Đurić za Blic. Oko samog umjetnog jezera i hidroelektrane Gazivode, kod Zubinog Potoka, i trafostanice Valač, koplja se lome zapravo jer onaj ko ih kontrolira ima pod kontrolom energetske resurse za sjever Kosova, ali i vodne resurse za teritorij cijelog Kosova.
“Njima upravlja Elektroprivreda Srbije i kao što se zna, Srbi struju na sjeveru praktički ne plaćaju, odnosno nivo naplate je oko 11%. Gazivode, inače, imaju desetine miliona eura prihoda godišnje i to samo od vode, a da ne govorimo o radnim mjestima za Srbe. Dio ovog hidrosustava je i kanal Ibar-Lepenac, koji je praktički vitalni vodni resurs za Kosov, počevši od vodosnabdijevanja, preko navodnjavanja do rashlađivanja termolektrane Obilić. Imovina cijelog kompleksa je neprocjenjive vrijednosti”, zaključio je Đurić.
(TBT, Mediji)
