Pažljivo pogledajte lica ljudi na ulici.
Uvidjet ćete da oni, ne samo da izgledaju izgubljeni u mislima, nego su i
anksiozni, pod stresom, ljuti, i što je najvažnije, nesretni. Ali, žašto su
ljudi još uvijek nesretni kada postoji ogromna industrija koja svom silom teži
da ih usreći?
Piše Harun Yahya, thebosniatimes.ba
Zabavljanje je najpopularnija vrsta hobija
i potrebe ljudi u moderno vrijeme. Nove metode zabavljanja vezane su za tehnologiju,
a posebno za napretke u informacionim tehnologijama posljednjih godina, te
privlače sve više pratilaca koji traže druženje jedni s drugima, način da se
poboljšaju ili da jednostavno uhvate prijeko potrebnu pauzu od svog monotonog
svakodnevnog života.
U jednoj od svojih knjiga, nazvanoj
“Zabavljanje do smrti,” američki teoretičar komunikacije Neil Postman objašnjava
poziciju zabave u družtvenom životu na slijedeći način. “Zaista, sve što
zabavlja ljude u 21. stoljeću postoji danas. Moderni smart LED/plazma
televizori koji se mogu povezati na internet i imaju specijalne aplikacije,
pametni telefoni sa bezbroj funkcionalnosti i mnogi drugi tehnički proizvodi
koje svi vole: filmovi koji nude bogat sadržaj s impresivnim vizuelnim efektima
i animacijama, 3D video igrice, vrlo napredan svijet gdje ljudi hiljadama
kilometara udaljeni mogu komunicirati, svijet gdje je putovanje postalo veoma
jednostavno i gdje informacije mogu biti poslate promptno u bilo koji dio
svijeta – sve ovo i mnogo više čine svakodnevni život ljudi današnjice.”
Ali, žašto su ljudi još uvijek nesretni
kada postoji ogromna industrija koja svom silom teži da ih usreći? Pažljivo
pogledajte lica ljudi na ulici. Uvidjet ćete da oni, ne samo da izgledaju
izgubljeni u mislima, nego su i anksiozni, pod stresom, ljuti, i što je
najvažnije, nesretni. Poslušajte o čemu razgovaraju i čut ćete da se konstantno
žale jedni drugima na svoje probleme i koliko su zbog toga rastreseni.
Ljudi obično misle da se nezadovoljstvo
javlja s godinama. Oni vjeruju da problemi i bolesti koje se pripisuju starijim
ljudima uzrokuju nezadovoljstvo. Međutim, nezadovoljstvo je vrlo rašireno među
mladim ljudima.
Mnogi mladi ljudi koji izgledaju vrlo
uredno, živahno, sretno i moderno izvana, najčešće se žale na nepopravljivo
nezadovoljstvo. Iako u kafeima, restoranima i drugim mjestima gdje ih srećemo
odaju utisak da je sve u njihovim životima besprijekorno, svojim prijateljima
priznaju koliko su nesretni, kako ne znaju šta da očekuju od života i da se ne
mogu riještiti osjećaja nelagode koji ih prati sve vrijeme, čak i kada su
napušeni ili pijani. Svi oni imaju probleme koje bi željeli zaboraviti, nevolje
od kojih bježe i pitanja na koja ne mogu pronaći odgovore.
Oni misle da nova odjeća ili možda
egzotičan odmor ili tek otvoreni noćni klub može da ih usreći i da unese
uzbuđenje u njihove živote, ali ništa od toga ne uklanja njihove unutrašnje
brige. Oni nastavljaju planirati i ići na odmore, misleći da će im to pomoći,
ali ne djeluje. Buka gomile ljudi, umor od njihova putovanja, mahmurluk od previše
alkohola, uzrokuju im nevjerovatan bol i požele samo da se što prije vrate
kući. Ali onda kada stignu, jer ih njihovo nezadovoljstvo prati, shvate da se
ništa nije promijenilo. Onda se fokusiraju na novi odmor i ovaj začarani krug
traje cijeli život.
Mladi ljudi nikada ne mogu pronaći sreću jer
se počinju osjećati staro već u 19, 20 i 21. godini života. Ovo nezadovoljstvo
je pravi razlog za popularnost substanci koje otupljuju tijelo i um, poput
droga i alkohola. Oni pokušavaju da zaborave na svoje nezadovoljstvo tako što sami
sebe otupljuju. Iako fotografije na društvenim medijima poput Instagram-a ili
Facebook-a govore da oni “žive i uživaju u životu 100%,” njihovi stvarni životi
u privatnim razgovorima su potpuno drugačiji.
Nova odjeća, novi izgled, novi prijatelji,
nova mjesta, nova auta, nove kuće ili najnoviji telefoni i laptopi – ništa od
toga ih istinski ne zadovoljava. Postaju potpuno prazni ljudi u vrlo mladoj
dobi. Ipak, biti sretan je vrlo lahko. Svaka osoba je stvorena tako da osjeti
olakšanje i sreću samo onda kada bude vjerovala i kada se preda Bogu. Kada
osoba zastrani od vjere, koja je hrana za dušu, ona postaje beživotna, izgubi
elan i, na neki način, umre i prije prave smrti. Oni koji hrane svoje duše, s
druge strane, uvijek će biti radosni i sretni.
Radi ovoga je važno da se svako uzdržava
vjerom i duhovnošću. Bez sumnje, uzvišeni moral koji dolazi iz vjere u Boga,
svijesti, skromnosti, ljubavi, saosjećanja i altruizma su glavni nutritivi za
dušu, a svakako i ljubav i odanost Bogu. Duše će oživjeti samo kada počnu
odisati ljubavlju prema Bogu. Osoba koja zaboravi i okrene se od Boga nikada
neće pronaći sreću sve dok pokušava živjeti s dušom koja ne može ni da diše.
Nije važno gdje ide i šta radi, neće moći pronaći sreću za kojom traga. Sve dok
u sebi nosi dušu koja jedva da je živa, nikada neće biti spašena od nevolja i
tuge, čak i kada bi posjedovala sve što se pojedovati može na ovom svijetu.
Međutim, osoba koja se predala Bogu je
sretna svake minute svoga života. Zaista postoje bezbrojni razlozi za sreću
takve osobe. Ona uživa konstantnu radost ljubavi prema Bogu i spoznaje ljepota
koje je On stvorio. Ona također uživa u nadi da će boraviti u Džennetu vječno
nakon ovog života. Takva osoba je sretna jer je Božijom milošću živa, zato što
posjeduje stvari koje joj se sviđaju radi Božije milosti, jer ima porodicu i
prijatelje, i jer je svjesna svega što je Bog stvorio i što živi savjesno. Njoj
ne trebaju lažni izgovori za sreću. Beskrajni unutrašnji mir i radost će biti u
dubini njena srca, gdje god da pođe. Ona zna da je Bog onaj koji stvara
tehnologiju, muziku, umjetnost, ples i zabavu, i da ih Bog daruje onome kome
želi kao blagoslov. Ona zaista uživa u svakoj od njih. Ne postoji ništa što je
može uzbuditi jer je svjesna da sve dolazi od Boga, njena jedinog istinskog Prijatelja.
Oni koji žive nesretne živote, uprkos tome
što imaju bezbroj razloga za zabavu i sreću, trebalo bi da shvate da sreća nije
stvar vanjštine – to je vrijednost koju treba tražiti u sebi samom.
P.S.
(Autor je napisao više od 300 knjiga,
prevedenih na 73 jezika, na teme politike, religije i nauke.)
(The Bosnia Times)